Četiri zagrebačke građevine kojima godine idu samo u korist

Nemoguće je u jednom članku izdvojiti sve te prekrasne građevine koje krase mnoge fotografije grada Zagreba, zbog čega ćemo se osvrnuti samo na neke od njih.

HNK

U svojoj povijesti, zgrada je prošla dvije obnove, i to od svibnja do listopada 1937. kada su rekonstruirani samo tehnički uređaji, i od veljače 1967. do studenog 1969. kada je vršena građevinska obnova i rekonstrukcija. Obnovljeno je i zapadno krilo zgrade Kola, koje je za potrebe kazališta podignuto tijekom njegove gradnje, a koje se podzemnim hodnikom (ispod Hebrangove ulice) tada povezivalo sa zgradom HNK.

Glavni kolodvor

Zgrada glavnog kolodvora smještena je uz jednu od najljepših zagrebačkih livada, a gradnja te iste zgrade započela je davne 1890. godine. Projekt za gradnju izradio je arhitekt Ferenc Ptaff, a svečano je otvorena dvije godine nakon početka gradnje, te je danas registrirana kao kulturno dobro. Za Univerzijadu 1986./1987., i kasnije 2006. godine, izvršena je veća rekonstrukcija.

Zgrada Glavnog kolodvora, inače duga 186,5 metara, izgrađena je u neoklasicističkom stilu i uređena je skulpturama i dekoracijama koje ju čine još prepoznatljivijom.

Zgrada Kolmar

Teško je izbjeći glavni zagrebački trg na ovom popisu, ali i nešto izdvojiti s tog istog trga, no mi smo se odlučili koncentrirati na zgradu Kolmar. Riječ je o stambeno-trgovačkoj zgradi na adresi Trg bana Josipa Jelačića 7/Pod zidom 8, koja je izgrađena 1905. godine za trgovca Kolmara prema projektu atelijera Honigsberg i Deutch. Postorije vlasničkog stana, od sredine 20. stoljeća, koristi Društvo hrvatskih književnika. Pročelje zgrade Kolmar je oblikovano u duhu slobodnog stila kasnog historicizma, a interijer, koji tek rijetki imaju prilike vidjeti, dosta je očuvan s obzirom na godine.

Rudolfova vojarna

Gradnja Rudolfove vojarne, poznate kao i “pješačka vojarna Kraljevića Rudolfa”, započela je 1888. godine. Riječ je o povijesnom kompleksu zgrada u zapadnom dijelu Zagreba na Trgu dr. Franje Tuđmana. Na toj je lokaciji, prema nacrtima dvojice bečkih arhitekata, izgrađeno 13 zgrada različite namjene, a Rudolfova vojarna danas spada pod zaštićeni spomenik kulture. 1970-ih godine srušen je dio kompleksa, pa danas možemo vidjeti tek četiri zgrade.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Najavljeno novo izdanje međunarodnog salona automobila Zagreb Auto Show

Za 2020. godinu najavljeno je novo izdanje popularnog međunarodnog salon automobila Zagreb Auto Show koje će se održati od 31. ožujka do 5. travnja...

Naselje na području današnje Vlaške pripojeno je Zagrebu 1850. godine

Vlaška ulica se proteže skroz od Kaptola, na zapadu, do Kvaternikovog trga, na njenom najistočnijem djelu. Jedan dio ulice je pješački, od Palmotićeve pa...

Uloga, ali i obveze gradske vlasti Gradeca nakon izdavanja Zlatne bule Bele IV

Zlatnom bulom je Zagreb dobio brojne povlastice, pa tako i povlastice plemića, čime se izjednačio kao gradska cjelina s plemićkom osobom – feudalcem, čime...