Naselje na području današnje Vlaške pripojeno je Zagrebu 1850. godine

Vlaška ulica se proteže skroz od Kaptola, na zapadu, do Kvaternikovog trga, na njenom najistočnijem djelu. Jedan dio ulice je pješački, od Palmotićeve pa do ulice Pod zidom.

Kako bi ispričali povijest iza ove ulice, moramo se vratiti sve do 7. rujna 1850. godine kada je, prema Carskom patentu, Zagrebu pripojeno još nekoliko naselja: Laška ves i Nova ves.

Laška ves je staro naselje za koje se pretpostavlja da je naseljeno već u 8 stoljeću, a bitno je napomenuti da riječ “ves” dolazi iz latinskog jezika (od riječi vicus), što označava selo.

Pretpostavlja se da su ga osnovali francuski kolonisti koji su na ovo područje došli krajem 11. stoljeća, a vežemo ih uz gradnju prve romaničke i kasnije ranogotičke stolne crkve. Način i obrada građevnog kamena pri gradnji ranogotičke katedrale odaju francuski utjecaj, zbog čega se pretpostavlja da su ju gradili francuski graditelji koji su tu stigli iz Mađarske. Francuski graditelji su se naselili na početku današnje Vlaške ulice, gdje im je crkva Sv. Antuna služila kao župna crkva.

No, postoje i tvrdnje prema kojima su ti graditelji bili zapravo Talijani, Latini, te da su oni pravi osnivači “vlaškoga” naselja. Također, postoji i mišljenje da su naselje osnovali i talijanski trgovci i obrtnici koji su se u doba procvata srednjovjekovnih gradova, u tijeku 12. stoljeća, radi trgovine naselili na tom mjestu uz biskupsku rezidenciju, te da su mu oni dali ime. Talijani su tu podigli trgovačka skladišta koja su stajala sve do 16. stoljeća kada ih ruši biskup Bakač. Vlaška ves je imala veliko komercijalno značenje koje će nakon provale Tatara izgubiti zbog konkurencije na Gradecu.

U 13. stoljeću naselje je dobilo status biskupskog naselja, a u 14. stoljeću zagrebački kanonici su na tom području počeli naseljavati katpolske kmetove. Kako je navedeno, naselje je nosilo ime Laška ves, a kasnije je glavna ulica dobila današnje ime – Vlaška ulica.

Iz popisa iz 1769. godine, u Vlaškoj je radilo 38 krznara, 27 postolara, 22 čizmara i 21 krojač, a u toj ulici se rodio i August Šenoa čiji se spomenik nalazi na potezu između Palmotićeve i Draškovićeve.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Zgrada Našičke tvornice tanina i paropila s početka 20. stoljeća, danas Exportdrvo

Zgrada Našičke tvornice tanina i paropila d.d., danas poznata kao Exportdrvo d.d., izgrađena je 1920.-1922. godine kao upravna, odnosno uredska i stambena trokatnica s...

Provedite vrijeme u zagrebačkom parku Ribnjak! Tamo je odmor moguć i bez godišnjeg

Već svima dobro poznato Ljeto kod Matoša na gornjogradskom šetalištu ove se godine premjestilo malo južnije od svoje uobičajene lokacije i – otišlo u...

Prošetali smo Jurišićevom, Trgom hrvatskih velikana, Vlaškom…

Jurišićeva ulica (47) je jedna od ulica koje vode do glavnog zagrebačkog trga, a vodi do Draškovićeve ulice. Osim palača koje ju krase, tu...