Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među najprepoznatljivijim hrvatskim gradovima na Jadranu. Manje je poznato da on nije oduvijek bio poluotok – do 1763. godine bio je otok, u potpunosti odvojen od kopna. Te je godine zasut kanal na mjestu današnjeg trga ispred gradske vijećnice i dijela obale, čime je grad fizički povezan s ostatkom Istre, a njegov geografski i urbani identitet zauvijek se preobrazio.
Taj je povijesni zaokret ostavio jasan otisak na urbanizmu Rovinja. Grad je zadržao prepoznatljive uske, krivudave uličice i tijesno poredane kuće tipične za bivše otočne srednjovjekovne gradove. U arhitekturi Rovinja jasno se osjeća utjecaj Mletačke Republike – vidljiv u detaljima fasada i rasporedu trgova, ali i u dojmljivoj crkvi svete Eufemije, čiji je zvonik podignut po uzoru na Campanile crkve sv. Marka u Veneciji. Rovinjski toranj, visok oko 60 metara, gotovo je vjerna, ali nešto skromnija inačica onog venecijanskog, a na njegovu vrhu kip sv. Eufemije okreće se prema vjetru.
Spajanjem s kopnom Rovinjci su dobili lakši pristup resursima, trgovini i komunikaciji s ostatkom Istre, što je ubrzalo i gospodarski i kulturni napredak. Kroz stoljeća se grad afirmirao kao važno ribarsko, trgovačko i umjetničko središte, a u današnje vrijeme prepoznat je i po vrlo živom kulturnom životu. Među vrhuncima izdvaja se tradicionalna umjetnička manifestacija Grisia, tijekom koje se glavna gradska ulica preobražava u otvorenu galeriju na kojoj izlažu autori iz čitave regije.
Pored povijesnih i kulturnih osobitosti, Rovinj posjetitelje privlači i slikovitom obalom, brojnim otočićima te zaštićenim prirodnim područjima. Riječ je o destinaciji koja vješto spaja bogatu prošlost sa suvremenom turističkom i umjetničkom ponudom – upravo time čuva svoj jedinstveni karakter i privlači goste iz svih krajeva svijeta.