Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.
Izgradnjom novih objekata i obnovom postojećih, srednjovjekovna panorama Zagreba je doživjela određene promjene, no jedno je ostalo u potpunosti isto – i dalje su grad predstavljale dvije jezgre – Kaptol i Gradec.
Kada govorimo o situaciji u podgrađu, sve je u principu ostalo isto. Na sjevernoj i istočnoj strani današnjeg Trga bana Josipa Jelačića nalazile su se kuće, uglavnom drvene, na južnoj su strani bili vrtovi i majuri s gospodarskim zgradama. Cijeli je prostor bio velika ledina s vrtovima građana, pa je tako općina u veljači 1641. godine donijela odluku da se vrtovi uklone, a trg pretvori u sajmište.
Susjedna Ilica svoj izgled nije previše mijenjala još od srednjeg vijeka. Naselje lončara, koje se na tom mjestu javilo u 14. i 15. stoljeću bilo je napušteno, a pretpostavlja se da u 17. stoljeću nije bilo puno stambenih, već gospodarskih zgrada (staje i sl.) koje su bile podignute na gospodarstvima, majurima i vrtovima koji su se prostirali s obje strane Ilice od Manduševca do Frankopanske i Mesničke, Britanskog trga i dalje prema zapadu.
Na području Nove vesi (sjeverno od Kaptola) nastavlja uobičajeni život za te prostore, kao i na području Vlaške ulice (južno od Kaptola).
Tek se obrisi područja oko potoka Medveščak postupno počinju mijenjati. Lijeva obala potoka (na području današnje Tkalče) postupno se počela naseljavati. Teritorij pod biskupskim dvorom u današnjoj Vlaškoj ulici kod sv. Martina 1640-ih godina se također počinje naseljavati. Na tom su prostoru nekada bili biskupski vrtovi, a od 1641. godine počinje ga naseljavati biskup Benedikt Vinković.
Veći i reprezentativniji objekti podižu se unutar i na samim zidinama Gradeca, a neki od njih bili su samostani kapucina, isusovaca i opatica klarisa, a tu su i kuće Zrinskih i remetskih pavlina, kao i sjemenište sv. Josipa te novi toranj Crkve sv. Marka.