Sezonsko uređenje Kamenog sjedišta smještenog podno kultnog maksimirskog Vidikovca

U parku Maksimir je odrađena sezonska izmjena cvijeća na Kamenom sjedištu smještenom podno kultnog maksimirskog Vidikovca. Kameno sjedište, koje je udovoljavalo umornim ili tužnim posjetiteljima svojim mirom i osobitim pogledom na Drugo jezero i njegov okoliš, izgrađeno je već 1846. godine, kada je biskup Juraj Haulik u cijelosti dovršio oblikovanje perivoja Maksimir. O tome svjedoči i izrađen Zornbergov plan perivoja, na kojem je i ono ucrtano.

Ispred kamenog sjedišta bila je uređena cvjetna rundela, koja je također jedan od elemenata romantičarskog stila što ga je biskup Haulik primjenjivao u oblikovanju perivoja vodeći računa o skladu, kompoziciji i vizurama. Kameno sjedište obnovljeno je po originalnoj trasi, sa sipinjenom stazom koja vodi do Glavne aleje i kružno završava kod kamenog sjedišta.

Polukružni podzid izveden je kao kameni ciklopski zid, koji prati polukružna drvena klupa. Cvjetna rundela je potpuno u skladu sa stilom oblikovanja, s tim da hortikulturno rješenje predviđa plan sadnje za sva godišnja doba. U skladu s karakterom perivoja Maksimir izabrane šare poznate su u romantičarskim perivojima i parkovima.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Glavni zagrebački trg i najpoznatija gradska ulica: Kako su izgledali u 17. stoljeću?

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....

Hijerarhija gradske vlasti: Podjela uloga za funkcioniranje srednjovjekovnog Gradeca

Zlatna bula, koji je kralj Bela IV dao Gradecu, čime ga je poglasio slobodnim kraljevskim gradom, imala je puno utjecaja na razvoj ovog grada...

Ilica u 17. stoljeću: Prostor kojim su dominirale gospodarske zgrade i brojni vrtovi

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba....