Izložba fotografija “Iza sedam logora” Hrvoja Polana u Hrvatskom novinarskom društvu

Izložba fotografija “IZA SEDAM LOGORA: Od zločina kulture do kulture zločina” prerano preminulog fotoreportera Hrvoja Polana nastala je kao dio istraživanja čiji je rezultat istoimena fotomonografija, koju uz Polana potpisuju pisac i novinar Viktor Ivančić i novinar Nemanja Stjepanović.

Izložbu će otvoriti pisac i novinar Ivica Đikić, fotoreporter Damir Šagolj i predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

Monografija ponajprije donosi fotografije nekadašnjih domova kulture koji su sagrađeni u doba socijalizma, a koji su u posljednjem ratu bili pertvoreni u logore, mučilišta, mjesta zatočenja, odnosno gdje je radikalno promijenjena funkcija tih ustanova.

Opisujući sadržaj fotomonografije, novinar Novog lista Boris Pavelić ističe: “Dok je Stjepanović obavio faktografski dio posla, ispisavši – na temelju haških i domaćih sudskih presuda te dostupnih arhiva – činjenične opise zvjerstava u mučilištima što su do rata trebala služiti kao mjesta ljudskog oplemenjivanja, Hrvoje Polan, iskusni ratni fotoreporter domaćih i inozemnih agencija, ta je mjesta fotografirao. Mirnodopske su to fotografije, snimljene više od dvadeset godina poslije zvjerstava, kada su svi njihovi opipljivi tragovi izbrisani – osim u devastiranom Domu kulture u selu Pilica, ‘jednome od toponima etničkog čišćenja Republike Srpske’, u istočnoj Bosni, nedaleko Zvornika, na čijim se oronulim zidovima i danas vide rupe od metaka – u tom se mjestu masovno ubijalo dvaput, i 1992. i 1995.
Posve namjerno, Polanove su fotografije naizgled bezizražajne, većina njih snimljena iz najjednostavnijih uglova, ‘iz prve’, da namjerno prikažu svakodnevicu i običnost koja iz tih mjesta isijava, služeći zaboravu krvavih tajni što ih ta mjesta kriju. Štoviše, Polanova fotografija ulaza u Vojno-istražni centar Lora u Splitu, ‘poligon za mučenje zatočenih Srba i Crnogoraca’, uhvatit će, s leđa, slučajne dokone prolaznike: oca i dijete u majici s uzorkom šahovnice, na pozadini spomenika pred ulazom u kompleks; sugestija namjernog, projektiranog, hotimičnog zaborava s elementima prijetnje svakome tko se usudi pitati više nego što je dopušteno. O tom zaboravu, o toj prigušenoj prijetnji, kao i o dosada uglavnom neosviještenom fenomenu preplitanja nacionalne kulture i ratnog zločina, piše Viktor Ivančić.”

Izložba je nastala u produkciji ForumZFD Beograd i PAX Nizozemska, a zagrebački postav organiziran je u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom.

Dosad je postavljena u Beogradu, Novom Sadu, Sarajevu, Šibeniku i Haagu, dok je Porečki Annale predstavio 4 odabrane fotografije kao dio kolektivne izložbe.

U Zagrebu će biti otvorena do nedjelje, 3. studenoga 2019. godine, a moći će se pogledati svaki dan od 9 do 17 sati.

Ulaz je slobodan.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Drago Britvić, jedan od najnagrađivanijih autora stihova glazbenih festivala

Pisati. Pisanje za mene predstavlja prenošenje svojih osjećaja, misli i duše na papir. Uz tekstove koje pišem ponekad ponukan maštom i inspiracijom izražavam se...

HNK u Zagrebu najavljuje koncert “Nove zvijezde operne scene”

U sklopu predstavljanja platforme FEDORA za razmjenu mladih umjetnika, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu najavljuje koncert "Nove zvijezde operne scene" čime se promiče jedan...

Kuća Rade na spoju Tkalčićeve i Skalinske ulice izgrađena krajem 18. stoljeća

Jednokatna uglovnica, tlocrtnog "U" oblika s plitkim dvorišnim krilima i mansardnim krovištem sagrađena je nakon požara 1786. godine. Cjelovito je sačuvana unutrašnjost i kasnobarokno...