Bajkoviti klasik Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić na sceni kazališta Trešnja

Bajkoviti klasik Priče iz davnine, naše najveće spisateljice za djecu Ivane Brlić Mažuranić, na scenu kazališta Trešnja postavlja redatelj Paolo Tišljarić, a predstava će biti realizirana u koprodukciji s Gradskim kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika.

Predstava  Priče iz davnine,  u režiji Paola Tišljarića  koprodukcija je zagrebačkog kazališta Trešnja i dubrovačkog Kazališta Marina Držića. Za zagrebačku publiku predstava će se premijerno izvesti u kazalištu Trešnja 13. veljače, dok je premijera u Dubrovniku zakazana za 6. ožujka.

Radnja predstave je imaginarni susret s našom najvećom dječjom spisateljicom Ivanom Brlić Mažuranić i njezinim pričama,  nastao iz pera dramaturginje Lade Kaštelan. U ovoj predstavi Ivana Brlić Mažuranić s lakoćom putuje iz davnine u današnjicu baš kao i njezine bajkovite, antologijske pripovijetke, uvijek podjednako uzbudljive i začudne.  Prvi put objavljene 1916. Priče iz davnine  čitatelje  uvode u stilizirani svijet slavenske mitologije, a njihove fantastične teme i  osebujni likovi naveli su već mnoge generacije na razmišljanje o životnim vrijednostima, prijateljstvu, ljubavi, hrabrosti i kompleksnosti ljudske ćudi.

Iako je ova predstava  prvenstveno namijenjena djeci, obraća se i onima koji su nekad bili djeca, ako se prepuste ovom neobičnom scenskom prožimanju mašte i stvarnosti,  sadašnjosti i prošlosti. 

U predstavi glume Ivana Bakarić, Glorija Šoletić, Marija Šegvić, Luka Bulović, Matija Čigir, Dubravka Lelas i Paško Vukasović.

Scenografkinja predstave je Irena Kraljić, kostime je osmislila Tea Bašić Erceg, koreografiju Blaženka Kovač Carić, rasvjetu oblikuje Vesna Kolarec koja je i autorica video projekcija, uz Žarka Dragojevića, ujedno i autora glazbe. Plakat je ilustrirala umjetnica OKO.

Predstava je namijenjena djeci starijoj od šest godina, a može se pogledati u kazalištu Trešnja 15., 16., 22. i 23. veljače 2020.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Hotel Dubrovnik je izgrađen na mjestu kuće trgovca Pavla Hatza

Na samom Trgu bana Josipa Jelačića nalazi se jedan...

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Pročitajte i ovo:

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada nisu mijenjale svoje lice. Zato danas uživamo na Zrinjevcu, Gornjem gradu, Manduševcu, Maksimiru i slično,...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....