Bajkoviti klasik Priče iz davnine Ivane Brlić Mažuranić na sceni kazališta Trešnja

Bajkoviti klasik Priče iz davnine, naše najveće spisateljice za djecu Ivane Brlić Mažuranić, na scenu kazališta Trešnja postavlja redatelj Paolo Tišljarić, a predstava će biti realizirana u koprodukciji s Gradskim kazalištem Marina Držića iz Dubrovnika.

Predstava  Priče iz davnine,  u režiji Paola Tišljarića  koprodukcija je zagrebačkog kazališta Trešnja i dubrovačkog Kazališta Marina Držića. Za zagrebačku publiku predstava će se premijerno izvesti u kazalištu Trešnja 13. veljače, dok je premijera u Dubrovniku zakazana za 6. ožujka.

Radnja predstave je imaginarni susret s našom najvećom dječjom spisateljicom Ivanom Brlić Mažuranić i njezinim pričama,  nastao iz pera dramaturginje Lade Kaštelan. U ovoj predstavi Ivana Brlić Mažuranić s lakoćom putuje iz davnine u današnjicu baš kao i njezine bajkovite, antologijske pripovijetke, uvijek podjednako uzbudljive i začudne.  Prvi put objavljene 1916. Priče iz davnine  čitatelje  uvode u stilizirani svijet slavenske mitologije, a njihove fantastične teme i  osebujni likovi naveli su već mnoge generacije na razmišljanje o životnim vrijednostima, prijateljstvu, ljubavi, hrabrosti i kompleksnosti ljudske ćudi.

Iako je ova predstava  prvenstveno namijenjena djeci, obraća se i onima koji su nekad bili djeca, ako se prepuste ovom neobičnom scenskom prožimanju mašte i stvarnosti,  sadašnjosti i prošlosti. 

U predstavi glume Ivana Bakarić, Glorija Šoletić, Marija Šegvić, Luka Bulović, Matija Čigir, Dubravka Lelas i Paško Vukasović.

Scenografkinja predstave je Irena Kraljić, kostime je osmislila Tea Bašić Erceg, koreografiju Blaženka Kovač Carić, rasvjetu oblikuje Vesna Kolarec koja je i autorica video projekcija, uz Žarka Dragojevića, ujedno i autora glazbe. Plakat je ilustrirala umjetnica OKO.

Predstava je namijenjena djeci starijoj od šest godina, a može se pogledati u kazalištu Trešnja 15., 16., 22. i 23. veljače 2020.

Druge objave

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Baška na Krku: od Bašćanske ploče i muzeja do Velike plaže duge 1800 metara

Baška je naselje i općina na otoku Krku u...

Stari grad Dubovac iznad Karlovca: frankopanski kaštel na 185 metara i nacionalno svetište Josipa

Stari grad Dubovac je renesansni kaštel s gotičkim elementima...

Crikvenica, Lovran i Novi Vinodolski: tri destinacije uz Kvarner i vinodolski kraj

Tri lokalne samouprave na primorskoj zapadnoj obali Hrvatske -...

Šibenik kao „grad tvrđava“: kaštel sv. Mihovila, utvrde Barone i sv. Ivana te pomorska utvrda sv. Nikole

Šibenik je jedan od najstarijih hrvatskih gradova na Jadranu,...

Pročitajte i ovo:

Zagreb, otvoreni grad: Što vas još sve čeka do kraja prosinca u CMR-u

Prvo izdanje manifestacije, koja za cilj ima ideju promicanja kulture dobrodošlice, ZAGREB, OTVORENI GRAD održalo se 18.12. od popodneva do kasne večeri  u prostorima Centra mladih Ribnjak. Ravnateljica Centra mladih Ribnjak, Pavlica Bajsić, u uvodnom...

Povijest zgrade Banskih dvora, današnjeg sjedišta Vlade RH

Zgrada na zapadnoj strani Markovog trga nosi naziv Banski dvori, a danas ju najviše poznajemo o tome što je u njoj smještena Vlada RH....

Kako je izgledao Zagreb za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata – drugo lice grada

Stogodišnji hrvatsko-turski rat započeo je Krbavskom bitkom 1493. godine, a završio je točno sto godina kasnije kod Siska. Turci su pod Sisak došli 15....