Kako se Šibenik svrstao među prve svjetske gradove s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju i preusmjerio tijek tehnološke povijesti

Šibenik, smješten na jadranskoj obali, prepoznatljiv je po bogatoj povijesti, ali i po jednom iznimnom tehnološkom postignuću koje ga ističe na europskoj i svjetskoj razini. Toga 28. kolovoza 1895. godine Šibenik je postao prvi grad u Europi koji je dobio cjelovit sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje za javnu rasvjetu. Iza te je inovacije stajala hidroelektrana Krka (kasnije Jaruga I) na Skradinskom buku, koja je opskrbljivala strujom 340 žarulja i 6 lučnih svjetiljki, čime se Šibenik upisao u povijest kao nositelj tehnički najnaprednijeg sustava tog vremena. Pojedinosti ovog pothvata čuva Gradski muzej Šibenik.

Ovaj povijesni iskorak nije bio slučajnost. Već je tada Šibenik bio poznat po sklonosti inovacijama i napretku. Uvođenje javne rasvjete na izmjeničnu struju proizašlo je iz suradnje lokalnih vizionara i inženjera, a grad je time pokazao spremnost da prihvati nove tehnologije koje su mijenjale svakodnevicu njegovih stanovnika. Taj je događaj Šibenik smjestio na kartu svjetskih inovatora i poslužio kao poticaj drugim gradovima u Europi i šire.

Šibenik se uz tehnološka dostignuća može pohvaliti i svojom kulturnom baštinom. Bio je prvi grad u Hrvatskoj s dvjema znamenitostima pod UNESCO-ovom zaštitom: Katedralom sv. Jakova, remek-djelom renesansne arhitekture, i Tvrđavom sv. Nikole, dijelom obrambenog sustava iz doba Mletačke Republike. Iako mu se 2017. godine pridružio Zadar s dvije UNESCO-ove oznake, Šibenik ostaje poseban jer su njegove znamenitosti samostalni i monumentalni subjekti na popisu.

Šibenske tvrđave – sv. Mihovila, sv. Ivana i Barone – odigrale su ključnu ulogu u obrani grada, a danas su obnovljene i postaju zanimljive turističke točke. Među njima se posebno izdvaja projekt Fortress ReInvented, u čijem je okviru u cisternama Tvrđave sv. Mihovila postavljena 3D video mapping tehnologija. Zahvaljujući njoj posjetitelji legende i povijest grada doživljavaju na suvremen način, a Šibenik iznova potvrđuje svoj inovativni duh.

Kroz svoju povijest Šibenik je bio i ostao grad inovacija, otvoren za nove tehnologije i ideje. Njegovo mjesto u povijesti elektrifikacije, bogata kulturna baština i moderan način predstavljanja prošlosti čine ga jedinstvenim primjerom grada koji uspješno spaja ono nekadašnje s onim što tek dolazi.

Druge objave

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Pročitajte i ovo:

Ston – Povijesni grad s najdužim europskim zidinama, najstarijom solanom i vrhunskim kamenicama

Ston je povijesni gradić smješten na početku poluotoka Pelješca u južnoj Dalmaciji, poznat po svojoj bogatoj povijesti, impresivnim zidinama, dugoj tradiciji proizvodnje soli i...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara južnu stranu ulaza u Bakarski zaljev, čineći ga jednim od najprepoznatljivijih povijesnih lokaliteta Primorsko-goranske županije....

Pag – renesansni grad Jurja Dalmatinca, dom UNESCO-om zaštićene čipke, slavnog sira i stoljetnih solana

Na srednjem dijelu otoka Paga, na obali Paškog zaljeva u Zadarskoj županiji Republike Hrvatske, smješten je grad Pag – administrativno, gospodarsko i kulturno središte istoimenog otoka. S oko 4.000...