Kako se Šibenik svrstao među prve svjetske gradove s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju i preusmjerio tijek tehnološke povijesti

Šibenik, smješten na jadranskoj obali, prepoznatljiv je po bogatoj povijesti, ali i po jednom iznimnom tehnološkom postignuću koje ga ističe na europskoj i svjetskoj razini. Toga 28. kolovoza 1895. godine Šibenik je postao prvi grad u Europi koji je dobio cjelovit sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje za javnu rasvjetu. Iza te je inovacije stajala hidroelektrana Krka (kasnije Jaruga I) na Skradinskom buku, koja je opskrbljivala strujom 340 žarulja i 6 lučnih svjetiljki, čime se Šibenik upisao u povijest kao nositelj tehnički najnaprednijeg sustava tog vremena. Pojedinosti ovog pothvata čuva Gradski muzej Šibenik.

Ovaj povijesni iskorak nije bio slučajnost. Već je tada Šibenik bio poznat po sklonosti inovacijama i napretku. Uvođenje javne rasvjete na izmjeničnu struju proizašlo je iz suradnje lokalnih vizionara i inženjera, a grad je time pokazao spremnost da prihvati nove tehnologije koje su mijenjale svakodnevicu njegovih stanovnika. Taj je događaj Šibenik smjestio na kartu svjetskih inovatora i poslužio kao poticaj drugim gradovima u Europi i šire.

Šibenik se uz tehnološka dostignuća može pohvaliti i svojom kulturnom baštinom. Bio je prvi grad u Hrvatskoj s dvjema znamenitostima pod UNESCO-ovom zaštitom: Katedralom sv. Jakova, remek-djelom renesansne arhitekture, i Tvrđavom sv. Nikole, dijelom obrambenog sustava iz doba Mletačke Republike. Iako mu se 2017. godine pridružio Zadar s dvije UNESCO-ove oznake, Šibenik ostaje poseban jer su njegove znamenitosti samostalni i monumentalni subjekti na popisu.

Šibenske tvrđave – sv. Mihovila, sv. Ivana i Barone – odigrale su ključnu ulogu u obrani grada, a danas su obnovljene i postaju zanimljive turističke točke. Među njima se posebno izdvaja projekt Fortress ReInvented, u čijem je okviru u cisternama Tvrđave sv. Mihovila postavljena 3D video mapping tehnologija. Zahvaljujući njoj posjetitelji legende i povijest grada doživljavaju na suvremen način, a Šibenik iznova potvrđuje svoj inovativni duh.

Kroz svoju povijest Šibenik je bio i ostao grad inovacija, otvoren za nove tehnologije i ideje. Njegovo mjesto u povijesti elektrifikacije, bogata kulturna baština i moderan način predstavljanja prošlosti čine ga jedinstvenim primjerom grada koji uspješno spaja ono nekadašnje s onim što tek dolazi.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Krapina – srce Hrvatskog zagorja i dom jednog od najvažnijih neandertalskih nalazišta na svijetu

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u samom srcu Hrvatskog zagorja, na obalama potoka Krapinice smjestila se Krapina – administrativno središte Krapinsko-zagorske županije. Grad danas broji oko 12.000 sta...

Trogir – Povijest, kultura i održivi razvoj u srcu Dalmacije

Trogir je grad s izuzetno bogatom poviješću, smješten na obali srednje Dalmacije. Osnovali su ga grčki kolonisti iz Isse (Visa) u 2. stoljeću prije...

Luka Baštija i zaboravljene priče Grožnjana: tragovi prošlosti, trgovina i identitet istarskog gradića: kratki pregled

Grožnjan, položen na brežuljku iznad doline rijeke Mirne u Istri, poznat je po svojoj bogatoj povijesti i osebujnom kulturnom identitetu. Prvi pisani trag o...