Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara južnu stranu ulaza u Bakarski zaljev, čineći ga jednim od najprepoznatljivijih povijesnih lokaliteta Primorsko-goranske županije. Sagradio ga je knez Petar Frankopan oko 1650. godine kao renesansnu rezidenciju s naglašenim fortifikacijskim obilježjima. Kada se Petar oženio Anom Katarinom Zrinski, dvorac je postao zajednički posjed dviju najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji, a u povijesti se bilježi kao posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac.

Arhitektura dvorca počiva na temeljima starije utvrde, a tlocrt je kvadratnog oblika s cilindričnim kulama na svakom uglu, unutrašnjim dvorištem i arkadama koje se protežu po katovima. Upravo su u ovim zidinama odzvanjali odjeci Zrinsko-frankopanske urote, jednog od najdramatičnijih poglavlja u borbi hrvatskog plemstva protiv habsburške vlasti. Dvorac je tako nerazdvojno isprepletеn s najburnijem razdobljima domaće povijesti.

Nakon propasti Frankopana i Zrinskih, dvorac je u 18. stoljeću preuzela vojska. Novo poglavlje otvorilo se 1883. godine kada ga je stekla venecijanska isusovačka provincija te ga uredila kao sjemenište. U narednim desetljećima mijenjao je uloge – od vojne baze i skladišta do kulturnog centra – a danas je djelomično obnovljen i dostupan posjetiteljima koji kroz izložbe i stručne vodiče mogu upoznati njegovu slojevitu prošlost.

Dvorac nije samo povijesni lokalitet – on je i živo kulturno središte. Njegovi prostori redovito ugošćuju koncerte, izložbe i raznovrsne kulturne manifestacije koje privlače posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva. Pogled na Kvarnerski zaljev koji se pruža s dvorca dodatno pojačava doživljaj i čini ga iznimno atraktivnom turističkom točkom.

S vremenom je dvorac postao sastavni dio kulturno-turističke rute „Putovima Frankopana” te je opremljen suvremenim multimedijalnim postavom koji dočarava svakodnevni život plemstva i dramatične okolnosti urote koja je zapečatila sudbinu ovih obitelji. Obnova i trajno očuvanje dvorca od iznimne su važnosti za buduće naraštaje, kako bi se sačuvalo sjećanje na ovaj jedinstveni spomenik. Posjet Kraljevici tako postaje putovanje kroz povijest, obogaćeno ljepotom samog zdanja i njegova primorskog okruženja.

Druge objave

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Pročitajte i ovo:

Kako se Šibenik svrstao među prve svjetske gradove s javnom rasvjetom na izmjeničnu struju i preusmjerio tijek tehnološke povijesti

Šibenik, smješten na jadranskoj obali, prepoznatljiv je po bogatoj povijesti, ali i po jednom iznimnom tehnološkom postignuću koje ga ističe na europskoj i svjetskoj...

Samobor – Povijesni grad, srednjovjekovne ruševine i gastronomski specijaliteti

Samobor je šarmantan grad smješten na zapadnom dijelu Hrvatske, udaljen svega dvadesetak kilometara od Zagreba. Poznat je po svojoj bogatoj povijesti, kulturnim znamenitostima, prirodnim...

Šibenik – Povijesni grad s četiri impozantne tvrđave

Šibenik, smješten na obali Jadranskog mora u središnjoj Dalmaciji, jedan je od najstarijih izvornih gradova u Hrvatskoj. Prvi put se spominje 1066. godine u...