Pag – renesansni grad Jurja Dalmatinca, dom UNESCO-om zaštićene čipke, slavnog sira i stoljetnih solana

Na srednjem dijelu otoka Paga, na obali Paškog zaljeva u Zadarskoj županiji Republike Hrvatske, smješten je grad Pag – administrativno, gospodarsko i kulturno središte istoimenog otoka. S oko 4.000 stanovnika, Pag među jadranskim gradovima zauzima posebno mjesto ponajprije zahvaljujući činjenici da je u 15. stoljeću planski projektiran prema urbanističkom planu glasovitog renesansnog graditelja Jurja Dalmatinca, istog majstora koji je projektirao katedralu sv. Jakova u Šibeniku. Taj planski pristup, jedinstven za ono doba na ovim prostorima, rezultirao je pravilnim rasporedom ulica i trgova koji je do danas sačuvan u gradskoj jezgri. Pag je nadaleko poznat i po tri jedinstvena proizvoda – paškoj čipki, paškom siru i soli iz paških solana – koji su kroz stoljeća oblikovali identitet grada i cijeloga otoka.

Paška povijest neodvojiva je od povijesti čitavog otoka. Područje današnjega grada bilo je naseljeno od pretpovijesti, a u antičko doba na otoku je postojalo rimsko naselje Cissa, čiji se ostaci danas nalaze pod morem. Stari grad Pag, čiji su tragovi vidljivi južnije od današnjeg grada, bio je tijekom srednjeg vijeka otočno središte, no učestali sukobi i nepovoljan položaj potaknuli su odluku o izgradnji novoga grada. Presudna je bila 1443. godina, kada je pod okriljem Mletačke Republike donesena odluka o podizanju novog Paga prema planu Jurja Dalmatinca. Graditelj je osmislio pravokutni urbanistički raster s dvije glavne ulice i mrežom manjih poprečnih ulica, središnjim trgom te javnim i sakralnim zdanjima raspoređenima u skladnu cjelinu. Gradnja je trajala desetljećima, a rezultat je bio jedan od rijetkih primjera planski izgrađenih renesansnih gradova na istočnoj obali Jadrana.

Središnji gradski trg dominiran je Kneževom palačom i nedovršenom Velikom crkvom (Kolegijalna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije), čija je gradnja započela prema Dalmatinčevu projektu, ali nikada nije u potpunosti dovršena. Na trgu se nalazi i stara gradska cisterna koja je kroz stoljeća služila kao glavni izvor pitke vode za stanovnike. Grad čuva i ostatke zidina s kulama koji svjedoče o nekadašnjem fortifikacijskom sustavu. Među najvažnijim kulturnim simbolima ističe se paška čipka – jedinstvena vrsta čipke koja se izrađuje isključivo iglom, bez podloge, prema tehnikama koje se prenose s naraštaja na naraštaj. Paška čipka upisana je na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, čime je potvrđena njezina izuzetna univerzalna vrijednost.

Gospodarstvo grada kroz povijest počivalo je na tri ključna resursa – soli, ovčarstvu i ribarstvu. Paške solane, smještene u neposrednoj blizini grada, jedne su od najstarijih aktivnih solana na Jadranu i kroz stoljeća su bile izvor bogatstva te predmet spora između Zadra i Paga. Sol je bila strateška sirovina iznimne vrijednosti, a nadzor nad solanama donosio je znatne prihode. Uz sol, ovčarstvo na kamenitim paškim pašnjacima iznjedrilo je paški sir – tvrdi ovčji sir specifičnog okusa koji svoje posebne arome duguje aromatičnom bilju i morskoj soli što se taloži na otočnoj vegetaciji. Paški sir danas je jedan od najcjenjenijih hrvatskih autohtonih prehrambenih proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti. U suvremeno doba turizam je preuzeo ulogu vodeće gospodarske grane, a grad Pag posjetitelje privlači spletom kulturne baštine, gastronomije i prirodnih ljepota.

Danas je Pag dinamično jadransko središte koje uspješno povezuje tradiciju sa suvremenim životom. Grad je s kopnom spojen Paškim mostom na sjevernom dijelu otoka, dok trajektne linije osiguravaju dodatnu povezanost. Ljeti grad oživljava bogatim kulturnim programom koji uključuje tradicionalne manifestacije poput Paškog ljetnog karnevala i gastro-festivala posvećenih paškom siru i drugim lokalnim specijalitetima. Pag je ujedno i polazišna točka za posjet plaži Zrće na sjevernom dijelu otoka, jednoj od najpoznatijih zabavnih plaža u Hrvatskoj i Europi. Gradska jezgra sa svojom renesansnom urbanističkom strukturom, kamenim ulicama i autentičnom mediteranskom atmosferom privlači posjetitelje željne kulturnoga turizma i upoznavanja s bogatom baštinom otoka.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka Čiova, prepoznatljiv je po izvanredno očuvanoj srednjovjekovnoj arhitekturi i bogatoj povijesti u kojoj su tragove...

Trogir – Povijest, kultura i održivi razvoj u srcu Dalmacije

Trogir je grad s izuzetno bogatom poviješću, smješten na obali srednje Dalmacije. Osnovali su ga grčki kolonisti iz Isse (Visa) u 2. stoljeću prije...

Krapina – srce Hrvatskog zagorja i dom jednog od najvažnijih neandertalskih nalazišta na svijetu

U sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u samom srcu Hrvatskog zagorja, na obalama potoka Krapinice smjestila se Krapina – administrativno središte Krapinsko-zagorske županije. Grad danas broji oko 12.000 sta...