Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara južnu stranu ulaza u Bakarski zaljev, čineći ga jednim od najprepoznatljivijih povijesnih lokaliteta Primorsko-goranske županije. Sagradio ga je knez Petar Frankopan oko 1650. godine kao renesansnu rezidenciju s naglašenim fortifikacijskim obilježjima. Kada se Petar oženio Anom Katarinom Zrinski, dvorac je postao zajednički posjed dviju najmoćnijih hrvatskih plemićkih obitelji, a u povijesti se bilježi kao posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac.

Arhitektura dvorca počiva na temeljima starije utvrde, a tlocrt je kvadratnog oblika s cilindričnim kulama na svakom uglu, unutrašnjim dvorištem i arkadama koje se protežu po katovima. Upravo su u ovim zidinama odzvanjali odjeci Zrinsko-frankopanske urote, jednog od najdramatičnijih poglavlja u borbi hrvatskog plemstva protiv habsburške vlasti. Dvorac je tako nerazdvojno isprepletеn s najburnijem razdobljima domaće povijesti.

Nakon propasti Frankopana i Zrinskih, dvorac je u 18. stoljeću preuzela vojska. Novo poglavlje otvorilo se 1883. godine kada ga je stekla venecijanska isusovačka provincija te ga uredila kao sjemenište. U narednim desetljećima mijenjao je uloge – od vojne baze i skladišta do kulturnog centra – a danas je djelomično obnovljen i dostupan posjetiteljima koji kroz izložbe i stručne vodiče mogu upoznati njegovu slojevitu prošlost.

Dvorac nije samo povijesni lokalitet – on je i živo kulturno središte. Njegovi prostori redovito ugošćuju koncerte, izložbe i raznovrsne kulturne manifestacije koje privlače posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva. Pogled na Kvarnerski zaljev koji se pruža s dvorca dodatno pojačava doživljaj i čini ga iznimno atraktivnom turističkom točkom.

S vremenom je dvorac postao sastavni dio kulturno-turističke rute „Putovima Frankopana” te je opremljen suvremenim multimedijalnim postavom koji dočarava svakodnevni život plemstva i dramatične okolnosti urote koja je zapečatila sudbinu ovih obitelji. Obnova i trajno očuvanje dvorca od iznimne su važnosti za buduće naraštaje, kako bi se sačuvalo sjećanje na ovaj jedinstveni spomenik. Posjet Kraljevici tako postaje putovanje kroz povijest, obogaćeno ljepotom samog zdanja i njegova primorskog okruženja.

Druge objave

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Stari grad Lovran: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Stari grad Lovran, položen na istočnoj obali Istre, jedno...

Tvrđava Barone u Šibeniku: povijesna obrana grada i pogled prema moru

Posebno se ovdje izdvaja: Tvrđava Barone smjestio se na...

Omiš i Makarska: usporedba riječnog ušća Cetine i makarskog primorja podno Biokova kao dvaju središta Splitsko-dalmatinske rivijere

Oba grada pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji i dijele turističko-poluproizvodni okvir...

Baška na Krku uz Bašćanski zaljev: Bašćanska ploča iz oko 1100. i uloga u središtu rane pismenosti

Na jugoistočnoj obali Krka, u PGŽ, Baška je naselje...

Pročitajte i ovo:

Split posjetiteljima i dalje iznenađuje: povijest, kultura i iskustva koja nadmaše očekivanja

Split je drugi najveći hrvatski grad na obali Jadrana i dugo je središte događanja, kulturnih zbivanja i autentičnih doživljaja. Poznat je po rimskoj baštini...

Vinkovci – Slavonski grad sa zanimljivom titulom i bogatom poviješću

Vinkovci, smješteni u istočnoj Slavoniji, poznati su kao najstariji grad u Europi s kontinuiranim naseljem. Povijest ovog grada seže više od 8.000 godina unatrag,...

Samobor – grad kremšnita i fašnika u zagrljaju Samoborskog gorja, nadomak Zagrebu

Na sjevernim obroncima Samoborskog gorja, uz tok potoka Gradne, samo dvadesetak kilometara zapadno od Zagreba, smješten je Samobor – grad koji spaja šarm malog srednjoeuropskog mjesta s blizinom hr...