Od godine 1891., kada su 5. rujna prvi put planirano i organizirano gradskim ulicama krenula tramvajska kola, pokretana jednom konjskom snagom, u dnevnik se Zagrebačkog električnog tramvaja upisalo mnogo događaja.
Na prvim je stranicama elektrifikacija 1910., a posebno se ističe i 1931. – kada se, četiri godine ranije uspostavljen, ZET-u priključuje i autobusni promet. Neizostavnu ulogu u zagrebačkom prijevozu putnika ima Uspinjača, još od 1890., kao i sljemenska žičara – koja je, također u ZET-ovom prometu bila od ’63. do 2007. godine. Nakon stanke zbog izgradnje, naslijedit će je nova i suvremenija.
Modernizira se i tramvajski vozni park, osobito od 2005. godine, kada prvi niskopodni tramvaj domaće proizvodnje počinje voziti zagrebačkim ulicama. Dovršetak investicijskih projekata, koji podrazumijevaju i nova autobusna vozila te ona specijalizirana za prijevoz osoba s invalidnošću, u današnjem vremenu Zagreb ubraja u gradove s vodećim europskim javnim prijevoznicima. Posebna pozornost pridaje se praćenju svjetskih industrijskih dostignuća pa tako i uvođenju novih tehnologija.
Praćenje aktualne prometne situacije, koordinirano i promptno postupanje u izvanrednim okolnostima te digitalnu razmjenu svih važnijih podataka u sklopu prometne mreže i voznog parka ZET-u omogućuje Sustav za nadzor i upravljanje prometom. Zahvaljujući automatiziranoj internoj distribuciji i obradi informacija iz tog se kompleksnog računalnog sustava stvaraju pretpostavke i za niz dodatnih usluga koje standard javnog gradskog prijevoza u Zagrebu podižu na najvišu razinu.
Sinkronizirano s implementacijom sofisticiranih tehnoloških rješenja stvaraju se i pretpostavke za suvremene prijevozničke, ali i prateće poslovne principe koji zagrebačkog javnog prijevoznika često dovode do inovativnog poslovnog subjekta sa svojim ne malim brojem svakodnevnih korisnika, njih nešto manje od milijun na dan.
Jedna zanimljivost za kraj: Vozila ZET-a čak tri puta dnevno obiđu ekvator, a godišnje…109 puta prijeđu put do Mjeseca i natrag!