Zapadni kolodvor: Glavni zagrebački kolodvor od 1862. do 1892.

Prije nego što je Glavni kolodvor preuzeo svoju današnju ulogu, od 1862. do 1892. Zapadni kolodvor je slovio kao glavni zagrebački željeznički kolodvor.

Kompleks Zapadnog kolodvora je izgrađen u sklopu izgradnje same pruge na relaciji Zidani most (središnja Slovenija) – Zagreb – Sisak – Galdovo (riječna luka). Kolodvor je u promet pušten 01. listopada 1862. godine, a kolodvorska zgrada je do današnjeg dana gotovo u potpunosti zadržala svoje prvobitno “lice”, zbog čega je 1986. zaštićena kao kulturno dobro.

Gradnju Zapadnog kolodvora, kao i same prige, preuzelo je (temeljem koncesijskog ugovora) Carsko i kraljevsko društvo Južnih željeznica, prema čemu je kolodvor dobio svoje prvo ime – Južni kolodvor. Za vrijeme izgradnje kolodvora, probijena je i kolodvorska cesta (danas Ulica Republike Austrije).

01. siječnja 1924. godine, uslijed vlasničke promjene nad željezničkim prugama i održavanju, kolodvor je dobio novo ime – Zagreb – Sava, te ga zadržava sve do 1943. kada dobiva današnji naziv – Zapadni kolodvor.

Zgrada je obnovljena u rujnu 2007. godine.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Jedini sačuvani primjer drvene građanske kuće na Gradecu

U Ulici Antuna Gustava Matoša, na kućnom broju 5, smjestila se mala slobodnostojeća prizemnica sa zabatnim glavnim pročeljem, koju je najvjerojatnije izveo sam vlasnik...

Crkvica na mjestu srednjovjekovnog dominikanskog samostana i samostanske Crkve sv. Nikole

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...

Spomenik Većeslavu Holjevcu na ulazu u grad preko Mosta slobode

Ako samo malo "prošetamo" internetskim prostranstvima, lako možemo doznati osnovne informacije o nekadašnjem zagrebačkom gradonačelniku Većeslavu Holjevcu. Rođen 1917. godine, Holjevac je bio hrvatski...