Zagreb u 17. stoljeću i danas: Formiranje Gornjeg grada

Nakon burnog perioda 16. stoljeća koje je u Zagrebu i Hrvatskoj obilježen Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, u 17. se stoljeću pojavljuje nešto drugačije lice Zagreba. Pojavom novih gospodarskih prilika, na Kaptolu i Gradecu se počinje naveliko graditi, ali se i obnavljaju stare građevine.

Srednjovjekovni je Gradec novim građevinskim aktivnostima postupno mijenjao svoj izgled. Skromni srednjovjekovni oblici s jednostavnim građanskim kućama, uglavnom drvenim, kao i gospodarskim zgradama, Gradec pretvaraju u barokni grad. Građevine su postajale sve reprezentativnije, a ulice šire.

Središnji trg Gradeca, današnjeg Gornjeg Grada, Trg svetog Marka, postupno je mijenjao svoj izgled.

Trg svetog Marka

Prvo se na uglu Gospodske ulice (danas Ćirilometodska ulica) i Markovog trga izgradila nova gradska vijećnica, umjesto stare i trošne. Sa samog je trga nestala ubožnica, a na mjestu Kapele sv. Marije (na uglu Markovog trga i današnje Freudenreichove ulice) izgradila nova Kapela sv. Uršule, a na zapadnoj strani trga dižu se plemićke kuće koje su bile zidane.

Stara gradska Vijećnica na uglu Ćirilometodske i Trga svetog Marka

Druga dva gornjogradska trga – Jezuitski i Katarinin trg, predstavljali su osobite i za ono vrijeme karakteristične urbane vrednote. Danas je Jezuitski trg specifičan po zgradi Galerije Klovićevi dvori, dok Trgom Katarine Zrinski dominira istoimena crkva – za koju se kaže da je najljepša barokna crkva u Zagrebu.

Trg Katarine Zrinski

Mali Kapucinski trg, gdje se danas nalazi Trg Franje Markovića (danas najmanji zagrebački trg), polako se u istom periodu počinje oblikovati.

Trg Franje Markovića

Današnji park Grič, u jugozapadnom dijelu Gornjega grada, a u samoj blizini Kapucinskog trga, tada je bio vrt – ponajprije remetskih pavlina, kasnije kapucina.

Park Grič

Uz brojne radove na tadašnjem Gradecu, i u vrijeme početka gradnje Crkve sv. Katarine, kapucini polažu temelj svog samostana i samostanske Crkve sv. Marije, smještenih na samom zapadnom rubu Gradeca, danas Gornjeg grada. Samostan je završen oko 1644 godine., a crkva smještena na mjestu nekadašnje srednjovjekovne Marijine kapele, završena oko 1650. godine. Nekadašnju Marijinu kapelu su koristili i kapucini od kad su 1618. godine došli u Zagreb, no onda kreću u izgradnju svog samostana i crkve.

Danas se uz park Grič nalazi zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda u parku Grič

Malu i zaokruženu gradsku cjelinu Gradeca upotpunjavale su plemićke i građanske kuće, kao i neizostavni gradski zid i gradske kule.

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Fontana Manduševac će na svoj 30. rođendan dobiti blagi „facelifting“

Bez obzira na nove fontane po gradu, Manduševac će uvijek biti jedan. Svi znamo da je, prema legendi, baš po njemu Zagreb dobio ime,...

Program Arheološkog muzeja u Zagrebu tijekom Europskih dana arheologije 2020. godine

Arheološki muzej će od 19. do 21. lipnja 2020. godine obilježiti Europske dane arheologije. Program Arheološkog muzeja u Zagrebu tijekom Europskih dana arheologije: dvije virtualne izložbe:"Aliena...

Obilazak najprometnijih zagrebačkih mostova koji spajaju dvije obale Zagreba

Na zagrebačkom području, od Zaprešića do Ivanje Reke, Zagreb povezuje čak 11 mostova, poput Podsusedskog mosta, Jankomirskog Mosta, Jadranskog mosta, Mosta slobode, Mosta mladosti,...