Palača Raffay-Plavšić u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Četverokrilna uglovna poluugrađena jednokatna palača nastala je u današnjem obliku između 1913. i 1914. godine kada su prema projektima Huge Ehrlicha i Viktora Kovačića prigrađena dvorišna krila za investitora prof. Plavšića.

Cjelovito je sačuvana barokna prostorna struktura palače s podrumom, nadsvođenim prostorima prizemlja i peterosobnim stanom na katu organiziranim oko predvorja do kojeg vodi dvokrako stubište.

U palači se danas nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti i dva stana.

Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Kako su se birale dvije najvažnije karike za funkcioniranje srednjovjekovnog Kaptola

Nakon utemeljenja biskupije u Zagrebu, 1094. godine, neke od najvažnijih uloga u funkcioniranju naselja na svojim leđima nosili su kanonici i biskupi. Prve je...

Kuće Hrvatske banke za promet nekretninama iz 1910. godine

Tri stambene zgrade na Prilazu Gjure Deželića na brojevima 42-44-46 sagrađene su 1910. godine za Hrvatsku banku za promet nekretninama d.d., prema projektu arhitekta...

Kažnjavanje gospodarskog kriminala u srednjovjekovnom Gradecu: zatvor i progon

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice, a tadašnja dužnost vrhovnog predstavnika grada odgovarala je današnjoj tituli gradonačelnika, osim jedne velike razlike....