(VIDEO) Znate li koji je rekordan broj navijača koji se nagurao na tribine Dinamovog stadiona?

Neovisno o situaciji s korona virusom, tribine Dinamovog stadiona uglavnom zjape prazne. Slika je to koja već godinama prati utakmice Modrih, a rijetki su trenuci – poput europske lige- kada se stadion rasproda.

No, stariji Zagrepčani s osmijehom pamte vremena kada je Zagreb doslovno disao za Dinamo, a odlazak na tekmu bio je obiteljska tradicija. Nažalost, već neko vrijeme po pitanju Dinama u gradu vlada letargija, a uzroci tome više – manje su poznati.

Međutim, znate li koji je, dosad neoboreni, rekord posjećenosti stadiona? Riječ je o vrtoglavih 64.148 navijača koliko ih se naguralo na stadion kako bi odgledali utakmicu između NK Zagreba i Osijeka. Zvuči nevjerojatno, zar ne?

https://www.youtube.com/watch?v=5CTmps_cAI8

Tadašnji Večernjakov sportski novinar Ico Kerhin opisao je atmosferu koja je vladala u gradu tog dana:

‘Tramvaji prepuni, s vrata ljudi vise kao grozdovi. Transparenti u rukama pješaka, zastave iz jurećih automobila. Na stadionu petarde, transparenti, zastavice, zvona, čegrtaljke, zvučnici, majice a na njima rukom ispisana imena igrača Zagreba i želje navijača… U prvu ligu! Atmosfera izvanredna…’.

Močibob, Rukljač, Gašparini, Antolić i ekipa tog ljetnog popodneva, usred radnog tjedna na stadion su privukli više gledatelja, nego što je to uspio bilo tko drugi te je tako ova utakmica označena kao najposjećeniji sportski događaj u Hrvatskoj.

‘Divovska borba na igralištu, s predigrom, međuigrom i epilogom, i izvan terena, kulminirala je u predvečerje koje je nalikovalo “smaku svijeta”, izvođenjem jedanaesteraca, dovodeći igrače i navijače do ruba sloma živaca. Sudbina, godišnji i dugogodišnji rad ovisili su o udarcima s bijele točke. Stravično. Zagreb je sačuvao sigurnije noge i – ruke. Što je najizravnije odlučilo? Iz Zagrebove perspektive – Franjo Horvat. Odličan, bravurozan za vrijeme igre, obranio je dva jedanaesterca, omogućivši Hajrudinu Hušidiću da opravda naziv “zlatne rezerve” i označi početak slavlja kakvo ovaj grad nije doživio’, idućeg dana pisale su Sportske novosti.

Izvor: Nikol Boljfetić / maksimir.hr

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Kuća Keglević na spoju Ilice i Frankopanske: Podsjetnik na sami početak 20. stoljeća

Na spoju dviju poznatih zagrebačkih ulica, Ilice i Frankopanske, nalazi se jedokatna uglovnica koju je 1830. godine dao izgraditi grof Toma Keglević. Izgradnjom kuće...

Kakav je utjecaj imao teški Stogodišnji hrvatsko-turski rat na obrambeni zid Gradeca

U izgradnji Gradeca, nakon izdavanja Zlatne bule 1242. godine, važnu ulogu ima i izgradnja obrambenih zidova koji su “grlili” cijeli grad, a koji su...

Bivša Tvornica koža Vatroslava Šterna u kojoj se nalazi Gliptoteka HAZU

Na adresi Medvedgradska 2, odmah iznad Tkalčićeve ulice, nalazi se prva zgrada Tvornice koža Vatroslava Šterna, u kojoj se danas nalazi Gliptoteka HAZU. Ovo impresivno...