(VIDEO) Znate li koji je rekordan broj navijača koji se nagurao na tribine Dinamovog stadiona?

Neovisno o situaciji s korona virusom, tribine Dinamovog stadiona uglavnom zjape prazne. Slika je to koja već godinama prati utakmice Modrih, a rijetki su trenuci – poput europske lige- kada se stadion rasproda.

No, stariji Zagrepčani s osmijehom pamte vremena kada je Zagreb doslovno disao za Dinamo, a odlazak na tekmu bio je obiteljska tradicija. Nažalost, već neko vrijeme po pitanju Dinama u gradu vlada letargija, a uzroci tome više – manje su poznati.

Međutim, znate li koji je, dosad neoboreni, rekord posjećenosti stadiona? Riječ je o vrtoglavih 64.148 navijača koliko ih se naguralo na stadion kako bi odgledali utakmicu između NK Zagreba i Osijeka. Zvuči nevjerojatno, zar ne?

https://www.youtube.com/watch?v=5CTmps_cAI8

Tadašnji Večernjakov sportski novinar Ico Kerhin opisao je atmosferu koja je vladala u gradu tog dana:

‘Tramvaji prepuni, s vrata ljudi vise kao grozdovi. Transparenti u rukama pješaka, zastave iz jurećih automobila. Na stadionu petarde, transparenti, zastavice, zvona, čegrtaljke, zvučnici, majice a na njima rukom ispisana imena igrača Zagreba i želje navijača… U prvu ligu! Atmosfera izvanredna…’.

Močibob, Rukljač, Gašparini, Antolić i ekipa tog ljetnog popodneva, usred radnog tjedna na stadion su privukli više gledatelja, nego što je to uspio bilo tko drugi te je tako ova utakmica označena kao najposjećeniji sportski događaj u Hrvatskoj.

‘Divovska borba na igralištu, s predigrom, međuigrom i epilogom, i izvan terena, kulminirala je u predvečerje koje je nalikovalo “smaku svijeta”, izvođenjem jedanaesteraca, dovodeći igrače i navijače do ruba sloma živaca. Sudbina, godišnji i dugogodišnji rad ovisili su o udarcima s bijele točke. Stravično. Zagreb je sačuvao sigurnije noge i – ruke. Što je najizravnije odlučilo? Iz Zagrebove perspektive – Franjo Horvat. Odličan, bravurozan za vrijeme igre, obranio je dva jedanaesterca, omogućivši Hajrudinu Hušidiću da opravda naziv “zlatne rezerve” i označi početak slavlja kakvo ovaj grad nije doživio’, idućeg dana pisale su Sportske novosti.

Izvor: Nikol Boljfetić / maksimir.hr

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...