Bivša Tvornica koža Vatroslava Šterna u kojoj se nalazi Gliptoteka HAZU

Na adresi Medvedgradska 2, odmah iznad Tkalčićeve ulice, nalazi se prva zgrada Tvornice koža Vatroslava Šterna, u kojoj se danas nalazi Gliptoteka HAZU.

Ovo impresivno zdanje izvedeno je 1869. godine prema projektu Janka Jambrišaka.

Veliki industrijski kompleks kontinuriano se dograđivao kroz niz godina prema projektima arhitekata J. Grahora, K. Waidmanna, M. Pilara i J. Holjca, sve do požara 1926. godine.

Avangardna ideja o smještaju muzeja u industrijsku arhitekturu realizirana je 40.-ih godina 20. stoljeća.

Smještaj Gliptoteke HAZU primjer je uspješne adaptacije i revitalizacije graditeljskog nasljeđa promjenom namjene uz očuvanje izvorne građevne supstance.

Ovaj članak je objavljen u sklopu serijala o zaštićenim pojedinačnim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Fotografije grada Zagreba – temelj platforme Lice Grada od davne 2013. godine

Od samog nastanka brenda Lice Grada, tamo davne 2013. godine, fokus kreiranja sadržaja bio je usmjeren prema fotografijama. Danas na ovom portalu možete pročitati...

Spomenik Eugenu Kumičiću na Rooseveltovom trgu djelo je kipara Frane Kršinića

Spomenik Eugenu Kumičiću, hrvatskom književniku i političaru, na Rooseveltovom trgu, djelo je kipara Frane Kršinića. Svečano je otkriven 1937. godine, ispred zgrade srednjih škola...

Kako je funkcionirala birokracija na Gradecu

Zlatna bula, koji je kralj Bela IV dao Gradecu, čime ga je poglasio slobodnim kraljevskim gradom, imala je puno utjecaja na razvoj ovog grada...