Uz pomoć Kaptola, grofovi Celjski dolaze na vlast u srednjovjekovnom Gradecu

U prvoj polovici 15. stoljeća, za vrijeme brojnih neprilika koje je Gradec imao zbog sukoba sa susjednim Kaptolom, događa se nova nevolja za naselje na gradečkoj uzvisini. Gradec je, naime, u dva navrata izgubio svoju autonomiju. 1433. godine, kralj Žigmund je Gradecu za ravnatelja postavio plemića Matka Talovca, inače ravnatelja zagrebačke biskupije, čime je direktno povrijedio samoupravu Gradeca. Nakon dugih molbi, svoju autonomiju Gradec vraća tek kad je kralj potvrdio darovnicu iz 1266. i povlastice iz 1406. godine.

No, Gradec se početkom 40-ih godina 15. stoljeća opet nalazi u problemima. Naime, 1441. godine, Gradec zauzimaju grofovi Celjski.

Celjski su na vlast u Gradecu došli zahvaljujući obitelji Alben kada je Fridriku i Ulriku Celjskom 1436. godine prodala Medvedgrad. Medvedgradski vladari su bili u čestim pljačkaškim i osvajačkim pohodima na brojne posjede i sela podno Zagrebačke gore, a nerijetko su se zalijetali i do utvrđenog Gradeca. Još 1437. godine su ga bezuspješno pokušali osvojiti. U svom naumu uspjevaju 1441. godine u građanskom ratu i borbama za ugarsko-hrvatsko prijestolje, i to nakon smrti Alberta Habsburgovca.

Gradec je u to vrijeme bio na strani kralja Vladislava Jagelovića, dok su grofovi Celjski bili na čelu stranke protukandidata – Ladislava Postumusa, što je bio dovoljan razlog da Celjski svim silama istupe protiv Gradeca. Kako je to obično bivalo u povijesti sukoba Kaptola i Gradeca, Kaptol se pridružio strani koja je bila protiv Gradeca. Kaptol je čak primio grofa Ulrika, dao mu upute kako će najlakše osvojiti gradečku tvrđavu te mu za osvajanje prepustio i Popov toranj. 

Prilikom juriša grofa Urlika, Gradec je pretrpio veliku štetu, no još je veći udarac za Gradec bio to što je u potpunosti izgubio svoju nezavisnost.

Ulrik je 1445. godine postao hrvatskim banom, te tada gradska uprava u potpunosti dolazi pod njegovu vlast. Ulrik prema svom odabiru raspuštao i birao gradsku upravu, te je gradska općina pod njegovim pritiskom gradskim kapetanom imenovala Sebolda Mayerweisera, inače Ulrikovog čovjeka.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Priča o konju smještenom na najpoznatijem zagrebačkom trgu

Najpoznatija, najposjećenija i najfotografiranija lokacija u gradu. Sigurno zaslužuje još superlativa, no ovaj put ne pričamo o Trgu bana Josipa Jelačića, nego o banovom konju....

Gornjogradska vrata: U potrazi za prekrasnim detaljima

Gornji grad, kao najstarija cjelina grada Zagreba, krije mnogobrojne zanimljive priče i legende koje se stoljećima prepričavaju, a zbog svoje titule "najstarijeg dijela grada...

Ansambl Lado na Tomislavcu u povodu obilježavanja Dana državnosti

Odličan glazbeni program i prekrasan ambijent bili bi svaki za sebe dovoljni za užitak u programu Zagreb Classic, a oba u isto vrijeme privlačna su...