Zgrada na Rooseveltovom trgu izgrađena 1894.-1895. godine – Muzej Mimara i gimnazija

Slobodnostojeća dvokatna zgrada tlocrtnog U oblika građena 1894.-1895. godine prema projektu ateliera Alfreda Ludwiga i Ljudevita Teodora Hülssnera iz Leipziga za tri školska zavoda (Kraljevska realna gimnazija, Kraljevska donjogradska velika gimnazija i Viša trgovačka škola) sa zajedničkim muzejem i gimnastičkom dvoranom, dio nikada dovršenog školskog foruma, kompleksa muzejskih i školskih zgrada koje je zamislio Izidor Kršnjavi.

Glavno krilo, nekadašnje realke, adaptirano je 1987. godine u Muzej Mimara.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Obilježavanje 350 godina od utemeljenja Sveučilišta u Zagrebu

Jedan novi zagrebački tramvaj dobio je nešto tamniju plavu boju od one koje smo inače naviknuli gledati na tramvajima ZET-a. Riječ je o tramvaju...

Palača Babočaj-Gvozdanović građena 1797.-1809. godine na gradskom bedemu

Zidana katnica na gradskom bedemu iz 1797.-1809. godine, gradskog sudca Nikole Babočaja nadograđena je 1929-30. godine za Anku Gvozdanović, prema projektu Stjepana Uršića. Vrt...

1953. godine osnovan je Muzej pošte i telekomunikacija u Zagrebu

09. travnja 1953. godine, otvoren je Muzej pošte i telekomunikacija u Zagrebu, a prvim kustosom muzeja imenovan je dr. Vuk Simić Vakanović. Tadašnji PTT muzej...