Utorak, 12 studenoga, 2024

Stanovništvo na zagrebačkom području nakon utemeljenja biskupije 1094. godine

Kada je osnovana zagrebačka biskupija 1094. godine, uvelike se izmijenio izgled srednjovjekovnog zagrebačkog naselja, no značajne izmjene doživljava i sastav stanovništva. Nakon, u početku, čisto svjetovnog naselja, počinje se stvarati naselje crkvenog obilježja, a uz građanski starosjedilački živalj pojavljuje se i svećenički. S biskupom dolaze i kanonici, kao i ostalo niže svećenstvo. 

Stanovništvu se pridružuju i neki crkveni redovi koje je privuklo vjersko središte  i želja za većom sigurnošću u utvrđenom naselju. U početku dolaze templari i dominikanci, a poslije franjevci (u 13. stoljeću) i cisterciti (14. stoljeće).

Prvi zagrebački biskup, imena Duh, bio je po narodnosti Čeh, a pretpostavlja se da su i njegovi pomoćnici kanonici također bili Slaveni, možda isto Česi. Duhovi pomoćnici su došli iz zaladske i šomođske županije, koje su u to vrijeme bile naseljene isključivo slavenskim stanovništvom gdje se bogoslužje obavljalo slavenskim jezikom. Zbog toga se, u početku, i u novoosnovanoj zagrebačkoj županiji također bogoslovlje obavljalo na slavenskim jezikom.

Starosjedioci, Hrvati, pretežito su se bavili poljodjelstvo, a pretpostavlja se i kućnim obrtom, kao i sitnom trgovinom i razmjenom dobara. 

U vrijeme neposredno nakon osnivanja zagrebačke biskupije, na području Vlaške vesi naseljeni su bili Francuzi/Talijani, odnosno talijanski trgovci po kojima je, pretpostavlja se, Vlaška ves dobila ime.

Slične objave