Ušli smo u novi tjedan što znači da nam Vedran Danko donosi novu dozu zanimljivih informacija vezanih uz nadolazeće datume, a sve možete saznati u nastavku teksta!
13.2.
Na današnji dan 1884. godine u Zagrebu se rodio Đuro Basariček, hrvatski političar, pravnik, socijalni radnik, publicist i društveni aktivist. Ubijen je u atentatu na zastupnike HSS-a Puniše Račića u beogradskom parlamentu 20. lipnja 1928. godine kada je uz njega poginuo Pavle Radić, a ranjeni su: Ivan Pernar i Ivan Granđa i Stjepan Radić.
Socijalna djelatnost Đure Basarička bila je u nekoliko područja: suzbijanje kriminala, zaštita obitelji poginulih vojnika u prvome svjetskom ratu, reforma sela (pokretanje unutarnje hrvatske kolonizacije u Slavoniji), skrb za djecu s poteškoćama u razvoju, pomoć gladnima, iseljenicima i dr.
U svojem književnom radu istaknuo se pisanjem o problemima kriminaliteta mladeži, o ženskom pitanju, socijalnim problemima hrvatskoga sela. Potpisivao se pod pseudonimima: Oruđ Kečirasab, Osip Pravedni i S. Sanjin Neždanov. Najpoznatija djela su mu: O državi (1908), Kako da se suzbije kriminalnost u nedoraslih. Prinos kriminalnoj pedagogiji (1916), Konac jedne laži. Savremeno razmatranje o najvažnijem socijalno-gospodarskom pitanju Hrvatske (1924).
Zbog svojeg doprinosa mnogi gradovi (Bjelovaru, Đurđevcu, Koprivnici, Pitomači, Slavonskom Brodu) imenuju ulice po njemu, pa je tako i Zagreb na Griču dodijelio naziv ulice njemu u čast. (*Zanimljivo je istaknuti da se ulica naziva Basaričkova, a prije svog sadašnjeg imena nosila je naziv Pivarska, jer se u njoj nalazila prva pivnica u Zagrebu. Ulica je još poznata po tome što se u njoj nalazi kafić “Pod starim krovovima”, svim Zagrepčanima i ostatku Hrvatske poznat po filmu „Tko pjeva zlo ne misli.“
14. 3.
Na današnji dan 1835. godine u Zagrebu je po prvi put objavljena Horvatska domovina, pjesma preporodnog pjesnika Antuna Mihanovića, u “Danici” br. 10. Za državnu himnu “Lijepa naša domovino” uzeta su prva i druga, te posljednja i pretposljednja kitica. Zanimljivo je napomenuti da je Mihanović samu pjesmu napisao u Rijeci. (*Na Zelenjaku je na stotu godišnjicu objavljivanja pjesme postavljen spomenik hrvatskoj himni – jedini takav spomenik u svijetu.)
Na današnji dan 1974. godine u Zagrebu umire Mato Lovrak, hrvatski dječji pisac.
15. 3.
Na današnji dan 1982. godine u Zagrebu je otvorena Galerija Klovićevi dvori pod tadašnjim nazivom Muzejski prostor. Galerija Klovićevi dvori najveća je galerijska institucija u Hrvatskoj. Svojim širokim djelokrugom rada zahvaća umjetničke pojave i kulturološka zbivanja od pretpovijesti do suvremenosti, te donosi nove i drugačije poglede na povijesna i suvremena umjetnička zbivanja.
Galerija Klovićevi dvori smještena je u kompleksu bivšeg isusovačkog samostana čija je gradnja započela u 17. stoljeću. U Galeriji su bile postavljene umjetnine najpoznatijih svjetskih umjetnika od kojih valja istaknuti Pabla Picassa, Vincenta Van Gogha, Tizijana, Chagalla, Klimta i mnogih drugih.
16. 3.
Na današnji dan 2007. godine u Zagrebu umire Ivica Percl, hrvatski šansonjer, skladatelj, pjesnik, karikaturist i slikar. Bio je jedan od posljednjih trubadura hrvatske šansone.
U svojoj glazbenoj karijeri izdao je 3 albuma, a najveći uspjeh doživio je 1968. godine na Večeri šansona – Zagreb `68, kada je nastupio sa šansonom u vlastitoj obradi “Stari Pjer” autora Đorđa Novkovića, u aranžmanu Nikice Kalogjere.
Za zasluge u hrvatskoj kulturi odlikovan je ordenom Danice hrvatske s likom Marka Marulića, a primio je i visoko priznanje Obrane grada Zagreba za zasluge u Domovinskom ratu.
17. 3.
Na današnji dan 1813. godine rodio se Anton Dominik Fernkorn, austrijski kipar i ljevač. Razlog zašto ga spominjemo u pregledu važnih datum u povijesti Zagreba je taj što je Zagrebu ostavio u naslijeđe 4 predivna spomenika (kip bana Josipa Jelačića na glavnom gradskom trgu, Blaženu Djevicu Mariju sa četri anđela – ispred zagrebačke katedrale, Sv. Jurja na Trgu maršala Tita, kip Boga Merkura na hotelu Dubrovnik), koji su najfotografiraniji spomenici grada Zagreba, te nazaobilazni dio kulturne i turističke ponude Zagreba.
Na današnji dan 1914. godine u Zagrebu umire Antun Gustav Matoš, hrvatski pjesnik, novelist, feljtonist, esejist i putopisac. Matoš je za sebe znao reći da je: “Bunjevac porijeklom, Srijemac rodom, a Zagrepčanin odgojem”.
Od mnogobrojnih djela koja je napisao najpoznatija su mu: „Iverje“, „Novo iverje“, „Umorne priče“, „Oko Lobora“, „Notturno“, „Jesenje veče“… Zagrebu u naslijeđe uz spomenuta djela ostaju spomennik Matošu na Strossmayerovom šetalištu kojeg je izradio Ivan Kožarić (1972. godine), te Osnovna škola na Ravnicama koja nosi njegovo, kao i ulica imenovana njegovim imenom se nalazi na Gornjem gradu.
18. 3.
Na današnji dan 1913. godine u slavonskom selu Vuci kraj Osijeka rodila se Katarina Matanović Kulenović, prva hrvatska pilotkinja i padobranka.
Svojim radom, upornošću i tvrdoglavošću, te željom za uspjehom u mahom muškoj profesiji od 1935. godine postaje članicom zagrebačkog aero-kluba, a već 1936. godine dobiva dozvolu športskog pilota. 1938. godine na letilištu u Zemunu postaje prva žena u Istočnoj Europi koja je skočila s padobranom. Aktivno je sudjelovala u ratnim zbivanjima, no nakon ranjavanja prilikom bombardiranja aerodroma na Borongaju otkriva da je trudna, te prestaje sa aktivnim sudjelovanjem.
26. svibnja 1998. godine Katarina Matanović-Kulenović odlikovana je s Redom Danice hrvatske s likom Franje Bučara, a nakon 56. godina, 26. studenog 2001. godine ponovno je primljena u Aeroklub Zagreb (koji se raspao tijekom Drugog svjetskog rata).
Na današnji dan 1958. godine u Zagrebu se rodio Damir Šaban, hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac. Član kazališne skupine „Akter“, kazališta „Trešnja“, a od 1989. godine član Zagrebačkog kazališta mladih. Uz mnogobrojne kazališne i uloge u serijama i filmovima svakako je širem gledateljstvu najpoznatiji kao Mazalo iz popularne TV serije „Smogovci“.
19. 3.
Na današnji dan 1976. godine u Zagrebu umire Ivo Tijardović, hrvatski skladatelj, literat i slikar. Bio je ravnatelj Opere te prvi intendant splitskog HNK, intendant HNK u Zagrebu i ravnatelj Državnoga simfonijskog orkestra poslije Zagrebačke filharmonije. U svojem skladateljski opusu se oslanja na folklor i nacionalni glazbeni izraz, posebice Dalmacije. Najpoznatija djela su mu: “Mala Floramye” i “Spli’ski akvarel”. Kao rođeni Splićanin svoj svehrvatski duh pokazao je skladavši najzagrebačkiju operetu „Jurek i Štefek“. Dobitnik je Nagrade Vladimir Nazor za životno djelo. Na mirogojskom groblju nalazi se poprsje Ive Tijardovića, a grad Zagreb zahvalio mu se ulicom sa njegovim imenom na Prečkom.
O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.