Stanje obrambenih zidova i gradskih vrata na Gradecu u periodu ratnog 16. stoljeća

U izgradnji Gradeca, nakon izdavanja Zlatne bule 1242. godine, važnu ulogu ima i izgradnja obrambenih zidova koji su “grlili” cijeli grad, a koji su se gradili paralelno s cijelim gradom. Obrambeni zidovi su građeni uz velike žrtve i materijalne troškove njegovih stanovnika. Gradnja je započela 1242. godine, a trajala je pune 24 godine – sve do 1266. godine kada je cijeli zagrebački Gornji grad bio okružen jakim zidovima, tornjevima i kulama.

Sada već utvrđeni Gradec, u srednjem je vijeku imao šest vrata – troja veća i troja manja. No, kada je obrambeni zid bio izgrađen, imao je samo jedna, i to veća, na istočnoj strani grada – na mjestu Kamenitih vrata.

Nova Mesnička vrata su izgrađena su u 16. stoljeću, točnije 1559. godine, čime je jugozapadni dio Gradeca dobio novi izgled.

Konačnom izgradnjom gradskih zidova Gradec je dobio trokutasti oblik: vrh trokuta se nalazio na sjevernoj strani kod Opatičke ulice (kod Dvoranskog prečaca), a sama osnovica obrambenih zidina bila je uz današnje Strossmayerovo šetalište na južnom dijelu Gornjega grada. Gradski oci su se, uz Mesnička vrata, brinuli i za Kamena, Poljska te Nova vrata. Uz nova Mesnička vrata, najviše pozornosti pridavalo se Kamenitim vratima. 40-ih i 50-ih godina 16. stoljeća popravljali su zgrada i most ispred Kamenitih vrata, postavljene su nove stube, obnovljeni krovovi i vrata, kao i kule kraj njih.

Mnogo se novaca trošilo prilikom obnove drvenog portika što je tekao duž cijele unutarnje strane zida. Taj dio obrambenog zida se obnavljao polovicom 16. stoljeća, ali se djelomično morao i ponovno graditi.

U 16. stoljeću u vršeni radovi i kod Novih vrata, na sjevernom dijelu Gradeca. Most kod tih vrata se među prvima obnavljao, 1546. godine.

Mostovi kod gradskih vrata se obnavljaju temeljito 70-ih godina 16. stoljeća pa se za obnovu Mesničkih, Kamenitih i Poljskih vrata siječe drvo na Medvednici.

Istovremeno s obnovom vrata i mostova, vrše se popravci kula i tornjeva, te se obnavljaju oštećeni zidovi, probijaju se novi otvori za puške i topovi, te se restauriraju i druge stvari, poput stuba i krovova koji su bili u sklopu zidina.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...