back to top

Spomenik „Ocu hrvatske književnosti“, Marku Maruliću

Spomenik „Ocu hrvatske književnosti“, Marku Maruliću nalazi se na istoimenom trgu u Zagrebu. Skulptura kipara Vlade Radasa postavljena je 1999. godine unatoč brojnim prosvjedima struke i građana na zaštićenoj površini parternog perivoja unutar arhitektonskog kompleksa stare Sveučilišne biblioteke i Kemijskih laboratorija.

Marko Marulić rođen je na današnji dan 1450. godine u splitskoj plemićkoj obitelji Pečenić (ili Pecenić), ali su ga, po tadašnjem humanističkom običaju, latinizirali u Marulus tj. Marulić. Budući da je većinu djela napisao na latinskom jeziku, najčešće se potpisivao kao Marcus Marulus Spalatensis ili Marcus Marulus Delmata.

Spomenik Marku Maruliću ispred Državnog arhiva

Nazivali su ga učenim pjesnikom i kršćanskim pjesnikom – poeta doctus i poeta christianus. Njegovo najznačajnije djelo za hrvatsku književnost je ep „Judita“, ispjevan na hrvatskom (i čakavskom) jeziku. Ep je napisan 1501. godine, a objavljen dvadeset godina kasnije u Mlecima.

Od ostalih značajnih djela treba istaknuti: poemu „Suzana“, napisanu u 780 stihova; junačko-povijesni ep „Davidijada“, napisan u 14 knjiga od 6765 heksametara po uzoru na Vergilija; zbirku „Pouke za čestit život po primjerima svetaca“ iz 1498. godine; moralističku raspravu „Evanđelistar“, te pjesmu „Molitva suprotiva Turkom“.

Zanimljivo je spomenuti da se Maruliću pripisuje osmišljavanje i prva upotreba riječi „psihologija“, čak šezdesetak godina prije njemačkog filozofa Rudolfa Gockela (1590.) kojeg se u literaturi obično spominje kao tvorca navedenog pojma.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.


Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...