Nedjelja, 16 veljače, 2025

Na što se trošio novac za vrijeme rata koji je trajao čak 100 godina

Gradec je svoje najbolje dane živio nakon 1242. godine kada je kralj Bela IV grad proglasio slobodnim kraljevskim gradom, no češća su bila teška vremena. Svakako jedan od najtežih perioda za Zagreb je 16. stoljeće koje je obilježeno Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom.

Gradec je bio u mnogim sporovima s kraljem, banom i Kaptolom zbog naplaćivanja poreza i brojnih zahtjeva za plaćanjem drugih davanja prema raznim stranama. Gradečka je općina često bila u iznimno teškom položaju zbog redovitih davanja, pogotovo kada su u pitanju bila izvanredna ratna davanja. U ratnim su vremenima mnogi ovoj zemlji uzimali sve ono što joj je preostalo, nemilosrdni su bili i ban i kralj, a štedjeli ju nisu niti mitničari i tridesetničari. Zbog toga svega Gradec se često upuštao u molbe da mu budu oproštena razna davanja.

U ratnim godinama 16. stoljeća, Gradec je osim novca morao davati pomoć i u naravi, poput naoružanih vojnika, baruta i kugli, pa i radnu snagu za radove na vojničkim položajima i utvrdama.

Osim uobičajenih državnih poreza i onih ratnih, Gradec je određena davanja imao i prema crkvi, no zbog nemogućnosti plaćanja istih, općina dolazi u česte sukobe s Kaptolom.

Gradecu se često događalo i da se zaboravi njegov status slobodnog kraljevskog grada pa su tako banovi, podbanovi, župani i plemići utjerivali od njegovih građana svoje poreze, daće i druga davanja. Općina se zbog takvih stvari tužila kralju, nakon čega bi kralj opomenuo banove da se ne griješe o zakon.

Slično se događalo i s banovom zalazninom koja je bila prinos za uzdržavanje bana i njegove pratnje prilikom posjeta gradu. Banov bi posjet bio na teret Zagrebu, no građani su tog tereta bili davno oslobođeni, na što bi se banovi oglušili, zbog čega opet kraljevi moraju reagirati. Općina je bila oslobođena od plaćanja banove zalaznine zbog čega se sukobljavala s banovima koji su to ignorirali. Zalaznina po zakonu nije bila obavezna, no smatralo se da domaćin mora dostojno primiti i počastiti banove, podbanove i njihove ljude.

Kraljevi su u nekim situacijama bili skloni Gradecu pa su ga tako oslobađali plaćanja određenih poreza, ili bi mu tek potvrdili stare privilegije, pa je tako kralj Ferdinand 1528. godine općini potvrdio privilegij koji je ova dobila Zlatnom bulom kralja Bele IV. Tom je potvrdom Gradec bio oslobođen plaćanja daća i tridesetnice.

Uz brojne brige i troškove oko obrane grada, kao i plaćanja redovitih i izvanrednih ratnih poreza i drugih davanja, Gradec je imao i druge stalne i povremene izdatke. Sva ta davanja koje je je imala općina, kao i način na koji su se građani nosili s tim, mnogo nam govore o teškim vremenima koja su ostavljala brojne ožiljke na građanima, ali i na srednjovjekovnom Zagrebu.

Slične objave