Na sami spomen trga, velika većina nas će pomisliti na glavni zagrebački trg – Trg bana Josipa Jelačića. Zagreb ima mnogo trgova, od najvećeg i najpoznatijeg koji je dobio ime po banu Jelačiću, pa do najmanjeg zagrebačkog trga smještenog na Gornjem gradu – Trgu Franje Markovića.
Pozivamo vas u šetnju nekim zagrebačkim trgovima.
Trg bana Josipa Jelačića
Josip grof Jelačić Bužimski bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19. stoljeću, tako i u cijeloj povijesti Hrvata. Poznat je po ukidanju kmetstva i sazivanju prvih izbora za Hrvatski sabor.
Glavni zagrebački trg okružen je brojnim znamenitostima, a
Trg kralja Tomislava
Još jedan iznimno poznati trg koji se nalazi na jugozapadnom dijelu Lenucijeve potkove, sa sjeverne strane livade Tomislavca nalazi se Umjetnički paviljon, a s južne zgrada Glavnog kolodvora.
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine. O njemu se pouzdano zna dosta malo, u usporedbi s nekim drugim ranijim i kasnijim hrvatskim vladarima. Iz vladarske je kuće Trpimirovića.
Trg hrvatskih velikana
Trg hrvatskih velikana je jedan od središnjih zagrebačkih trgova. Urbanistički je oblikovan regulacijskim planom iz 1923. godine, kao ulaz u tada novi istočni dio grada. Trg je okružen Draškovićevom ulicom (zapadna strana), Martićevom (istok) a sredinom trga prolazi promet i tramvajska pruga (Ulica Franje Račkog) koja povezuje ovaj trg s Trgom žrtava fašizma.
Trg hrvatskih velikana je nosio nekoliko imena: 1928. godine nazvan je Trgom Burze, od 1941. do 1945. godine nosio je naziv Trg munchenskih žrtava, a od 1946. nosio je ime Trg Jože Vlahovića. 1990. godine ponovno dobiva ime Trg Burze, a od 2001. godine ga znamo kao Trg hrvatskih velikana.
Trg Republike Hrvatske
Trg Republike Hrvatske, Trg maršala Tita, Sveučilišni trg, Kazališni trg, i tako dalje… Riječ je o trgu koji je najviše mijenjao svoje ime, ali svoju ljepotu čuva od samih početaka. Trgom dominira prekrasno zdanje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, a zadnji je u nizu Lenucijeve potkove. Zgradu HNK su projektirali poznati bečki arhitekti Ferdinand Fellner i Herman Helmer, koji su projektirali još četrdesetak europskih kazališnih zgrada, te su autori zagrebačkog doma opere, baleta i drame.
Na sjevernoj strani trga nalazi se zgrada Zagrebačkog sveučilišta, na zapadnoj strani zgrada Muzeja za umjetnost i obrt i zgrada Muzičke akademije, a s južne strane strane Akademija dramske umjetnosti.
Trg svetog Marka
Nakratko ćemo se preseliti na Gornji grad gdje se nalazi jedan od najljepših zagrebačkih trgova kojim dominira istoimena crkva, a poznata je po jedinstvenom krovu. Središnji trg Gornjeg grada, Trg svetog Marka, jedan je od najpoznatiji simbola grada Zagreba. Osim najljepšeg zagrebačkog krova, onog Crkve sv. Marka, tu se nalaze i brojne povijesne palače koje pripadaju nepokretnim kulturnim dobrima grada Zagreba.
Sa zapadne strane Crkve sv. Marka nalaze se Banski dvori, dom Vlade Republike Hrvatske, a s istočne strane zgrada Sabora RH.
Markovićev trg
Još ćemo se malo zadržati na Gornjem gradu gdje se nalazi već spomenuti najmanji zagrebački trg (prema urbanističkim i arhitektonskim podacima ) koji nosi ime po Franji Markoviću, književniku i filozofu. Osim po veličini, poznat je i po kući znamenite plemićke obitelji Zrinski.
Markovićev trg nalazi se sjeverno od Vranicanijeve poljane, a s njega se ulazi u prekrasni park Grič.
Cvjetni trg
Vraćamo se do Donjeg grada gdje se nalazi Trg Petra Preradovića. Mali trg smješten između Ilice i Masarykove, dobio je ime po Petru Preradoviću, generalu, pjesniku i autoru domoljubnih i ljubavnih tema. No, svi ga mi zapravo zovemo Cvjetnim trgom.
Spomenik Petru Preradoviću se nalazi u samom središtu trga na kojem se od 14. stoljeća održavaju sajmovi, a naziv Cvjetni je dobio po raznim štandovima na kojima se u prošlosti prodavalo cvijeće. Na sjevernoj strani trga nalazi se pravoslavna crkva Svetog Preobraženja, sagrađena krajem 19. stoljeća na mjestu rimokatoličke crkve Svete Margarete.
