Četvrtak, 12 prosinca, 2024

Izdavanjem edikta o toleranciji u Zagrebu se pojavljuju prvi grčki trgovci pravoslavci

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16. stoljeću za vrijeme Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata. No, osim izgradnje, još u 17. stoljeću javlja se težnja drugih zemalja za pripajanjem Zagreba. Tako s jedne strane postoji težnja Beča za ostvarivanjem centralističke i apsolutističke vlasti s krajem, dok su s druge strane Mađari koji žele prevlast nad Hrvatskom.

Kao i u prijašnjim vremenima, i u ovom stoljeću Zagreb je podržavao trgovačke veze sa zapadom. Zagrebački trgovci, izuzev onih iz Ljubljane i Rijeke, dobavljali su raznu robu u Zagreb, ponajviše tkaninu i prehrambene proizvode. Roba je dolazila iz Beča, Graza, Salzburga, Trsta, Venecije, Češke i Moravske.

Ako uspoređujemo način trgovanja na dva susjedna naselja – Kaptolu i Gradecu – prednost u povoljnijim uvjetima trgovanja svakako je bila na strani Kaptola. Naime, trgovci na Gradecu nisu bili skloni na svoje područje primati strane trgovce, dok je na Kaptolu bilo više slobode zbog čega je i sama trgovina bolje napredovala.

Pred kraj terezijanskog doba, a otkako je 1781. godine Josip II izdao edikt o toleranciji, u Zagrebu se počinju pojavljivati i naseljavati ga obitelji grčkih trgovaca pravoslavaca. Prema nekim podacima, već 1780. godine na Kaptolu, u Vlaškoj ulici i na Harmici bilo je 30-ak obitelji Grka. Uglavnom je riječ o trgovcima koji su posjedovali svoje dućane i koji su uspješno trgovali, zbog čega se javila želja da u grad dovedu svoje obitelji, pa čak i svećenika, te podignu vlastitu crkvu.

Domaće je stanovništvo prosvjedovalo zbog doseljeničke konkurencije u trgovini, pozivajući se na stare hrvatske zakone koji priznaju samo katoličku vjeru, no donošenjem edikta o toleranciji, pravoslavcima je dopušteno naseljavanje i osnivanje vjerske općine i na tlu Banske Hrvatske.

Nakon donošenja edikta o toleranciji, pravoslavni trgovci su se smjestili u Zagreb gdje su doveli svog svećenika, osnovali parohiju i izgradili groblje, a kasnije i kupili Crkvu sv. Margarete i pretvorili ju 1794. godine u Hram sv. Preobraženja.

Grci su se 1790-ih godina naselili na području Gradeca, najviše u tadašnjoj Dugoj ulici (danas Radićeva) i u području od Harmice do Kamenitih vrat, gdje su kupovali kuće i otvarali dućane.

Slične objave