Za zagrebačku su povijest posebno bitne dvije godine – 1242. godine kada je izdana Zlatna bula i osnutak biskupije 1094. godine. Osnutkom biskupije jača politička uloge crkve, pa tako i političko značenje i ostale prednosti srednjovjekovnog Zagreba u odnosu na ostale hrvatske gradove, no jedan događaj u zagrebačkoj povijesti je ostavio poseban trag – riječ je o prodoru Turaka na zagrebačko područje.
Od sredine 15. stoljeća, točnije od 1468. godine, prodori Turaka u Hrvatsku su sve češći, a dolaze u blizinu samog grada, ili pak prolaze kraj njega. U svojim pohodima su pljačkali, ubijali, te uništavali sve što bi bilo ispred njih, zbog čega su plemstvo i ostali narod u južnim krajevima napuštali svoje domove i bježali prema sjeveru. Zajedno se s njima pomiče i težište političkog života tog vremena.
U tim vremenima kada Turska opasnost prijeti Zagrebu, jača njegov politički i strateški značaj, pa kraljevi sve više računaju s njim kao važnom obrambenom točkom. Tako se obnavljaju zidine na Gradcu, a nove se rade oko Kaptola i katedrale, čime grad dobiva novi izgled.
Kaptol je od 1387. godine, kada su stanovnici Gradeca u vrijeme dinastijskih borbi srušili kaptolske palisadne utvrde, bio bez zidina, a utvrđen postaje tek od druge polovice 15. stoljeća, kada Zagrebu prijeti opasnost od provale Turaka. Izgradnja novih zidova oko Kaptola, čija gradnja počinje 1469. godine, bila je veliki financijski teret za Kaptol, iako su većinu posla obavljali kanonski podložnici.
Dodatni financijski teret je bila i izgradnja posebne utvrde oko same katedrale, tj. stolne crkve. Gradnju novih zidina, onih oko katedrale, započeo je biskup Osvald Thuz, nastavio biskup Luka Baratin, a završio Tomo Bakač Erdody. Ostaci novih zidina, nastalih oko sredine 16. stoljeća, vidljivi su i danas.
Uz strah izazvan turskim prijetnjama, grad brinu i brojne gospodarske nevolje, a one su uglavnom išle u smjeru velikih izdataka prema izgradnji spomenutih zidina i financiranju vojske. Kako bi se namirili svi tekući troškovi, ali i oni nastali zbog ratnog stanja, kraljevi su nametnuli nove daće što je bio dodatni teret građanima.
Trgovina je također ispaštala zbog Turaka jer je zbog njih onemogućen ili znatno otežan trgovinski promet s istočnim krajevima, dok trgovačka središta iz drugih krajeva gube interes za zagrebačko tržište zbog opsadnog stanja.
Turska je opasnost bdjela nad Zagrebom još cijelo 16. stoljeća, a posljedice tih prijetnji i konstantnog straha trajat će još dugo, sve dok se nije dogodio turski poraz u bitkama 1593. i 1595. godine kada se sav prostor sjeverno od Kupe oslobađa od Turaka.