Priča o dvije kuće nekadašnjeg Gradeca: Jedine sačuvane građevine iz 17. stoljeća

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Kuće su male i trošne, a reprezentativne su tek javne zgrade poput crkvi, samostana, škola i vijećnica. Građanske kuće su bile jednostavne, najčešće prizemnice, a pretpostavlja se da nisu bile više od kuće obitelji Zrinski koja se nalazi na današnjem Markovićevom trgu.

Na našu žalost, mnoge od privatnih stambenih zgrada tog vremena, ni plemićkih ni velikaških, nisu sačuvane danas, a iznimke su tek kuće obitelji Zrinskih i kuća Balbi koja se nalazi u današnjoj Demetrovoj ulici.

Upravo te dvije kuće su jedine građevine na Gradecu koje su – u moru drugih velikaških i građanskih kuća – ostale stajati do danas.

Krećemo s kućom Zrinski koja se nalazi na najmanjem zagrebačkom trgu – Trgu Franje Markovića. Kuću su sagradili sin Nikole Zrinskog – Adam i njegova žena – grofica Katarina Lumberg. Nije poznata informacija da li su kuću sagradili umjesto stare kuće koja je stajala na temeljima kraljevskog dvora ili umjesto samog dvora. Jedino je sigurno to da su Zrinski već prije toga bili vlasnici kuće na tom mjestu – gdje su i stanovali. 

Današnja kuća Zrinski, koja je sagrađena u drugoj polovici 17. stoljeća, jednostavna je i skladna, s pročeljem oblikovanim profinjenim mirnim renesansnim elementima. Kuća je bila u vlasništvu Draškovića, Bornemisa, Josipovića i drugih vlasnika.

Nakon Markovićevog trga, uputit ćemo se prema Demetrovoj ulici do kuće Balbi-Fodroczy koja se nalazi na broju 11. Riječ je o kući koja je građena na gradskom zidu u 17. stoljeću a koja ima impresivni barokni portal i bunar u dvorištu kuće. 

Prvi poznati vlasnik ove kuće je Sigismund Škrlec, a spominje se početkom 18. stoljeća, dok je od početka 19. stoljeća kuća bila u posjedu grofova Draškovića, obitelji Ožegović, Fodroczy, Balbi i drugih.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Zagrebačke panorame s južnih obronaka planinskog masiva Medvednice

Planinski masiv, kojeg danas znamo pod imenom Medvednica, prvi put se spomenuo 1242. godine u Zlatnoj buli Bele IV, a tada je korišteno ime...

Jednokatnica u Opatičkoj ulici, na Gornjem gradu, iz druge polovice 18. stoljeća

Današnja jednokatnica u Opatičkoj 21 smještena je na mjestu dviju srednjevjekovnih parcela, koje od druge polovice 18. stoljeća imaju istog vlasnika. 1798. godine spominje...

Kuća u Matoševoj ulici koja je izgrađena za grofa Aleksandra Draškovića

U samozatajnoj gornjogradskoj ulici, koja nosi ime po Antunu Gustavu Matošu, smjestila se ugrađena jednokatna stambena kuća koja je izgrađena između 1835. i 1845....