Priča o dvije kuće nekadašnjeg Gradeca: Jedine sačuvane građevine iz 17. stoljeća

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Kuće su male i trošne, a reprezentativne su tek javne zgrade poput crkvi, samostana, škola i vijećnica. Građanske kuće su bile jednostavne, najčešće prizemnice, a pretpostavlja se da nisu bile više od kuće obitelji Zrinski koja se nalazi na današnjem Markovićevom trgu.

Na našu žalost, mnoge od privatnih stambenih zgrada tog vremena, ni plemićkih ni velikaških, nisu sačuvane danas, a iznimke su tek kuće obitelji Zrinskih i kuća Balbi koja se nalazi u današnjoj Demetrovoj ulici.

Upravo te dvije kuće su jedine građevine na Gradecu koje su – u moru drugih velikaških i građanskih kuća – ostale stajati do danas.

Krećemo s kućom Zrinski koja se nalazi na najmanjem zagrebačkom trgu – Trgu Franje Markovića. Kuću su sagradili sin Nikole Zrinskog – Adam i njegova žena – grofica Katarina Lumberg. Nije poznata informacija da li su kuću sagradili umjesto stare kuće koja je stajala na temeljima kraljevskog dvora ili umjesto samog dvora. Jedino je sigurno to da su Zrinski već prije toga bili vlasnici kuće na tom mjestu – gdje su i stanovali. 

Današnja kuća Zrinski, koja je sagrađena u drugoj polovici 17. stoljeća, jednostavna je i skladna, s pročeljem oblikovanim profinjenim mirnim renesansnim elementima. Kuća je bila u vlasništvu Draškovića, Bornemisa, Josipovića i drugih vlasnika.

Nakon Markovićevog trga, uputit ćemo se prema Demetrovoj ulici do kuće Balbi-Fodroczy koja se nalazi na broju 11. Riječ je o kući koja je građena na gradskom zidu u 17. stoljeću a koja ima impresivni barokni portal i bunar u dvorištu kuće. 

Prvi poznati vlasnik ove kuće je Sigismund Škrlec, a spominje se početkom 18. stoljeća, dok je od početka 19. stoljeća kuća bila u posjedu grofova Draškovića, obitelji Ožegović, Fodroczy, Balbi i drugih.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Prikazivanje animiranog filma “Moj život kao tikvica” u KC Dubrava

U subotu, 02. lipnja 2018., u 11:00 sati, u Kulturnom centru možete pogledati besplatnu projekciju animiranog filma “ Moj život kao tikvica ” (Ma...

Tesla slavi rođendan, a Purgerica vas vodi u novu besplatnu turu!

Tesla slavi rodjendan a Purgerica poklanja! Idemo proslaviti 163. rodjendan našeg genijalnog Tesle jednom sasvim novom, besplatnom špancirancijom? Purgerica vas vodi u priču o...

Jedine dvije sačuvane građevine Gradeca iz 17. stoljeća

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...