Željezna ograda s elementima ispred palače Vojkffy-Paravić u Opatičkoj ulici

Zgrada Hrvatskog instituta za povijest, koji se nalazi na Gornjem gradu u ulici Opatička 10, impresionira svojom pojavom. Riječ je o jedinstvenoj zgradi bogate povijesti i vrijednosti, a krase ju Zlatna dvorana, Pompejska dvorana i Renesansna soba, a prostorije služe za održavanje znanstvenih skupova i koncerata.

Ispred same zgrade se nalazi prekrasna željezna ograda koja je iskovana u renesansnom stilu u zagrebačkoj Obrtnoj školi. Iznad samog ulaza nalazi se grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Insistut se nalazi u palači koja nosi naziv Vojkffy-Paravić, a koja je izgrađena 1840. godine. Palača je 1882. godine sjedište Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade, a dobila je ime po kraljevskom savjetniku Josipu Vojkoviću/Vojkffy i po njegovoj kćerki koja je nasljedila palaču – Ani Paravić.

Nakon što je imenovan odjelnim predstojnikom, Iso Kršnjavi ju je dao preurediti prema nacrtima Hermanna Bollea, koji je sačuvao osnovu palače i glavne elemente klasicističkog stila. Ideja Ise Kršnjavog je bila da se likovnim sredstvima izraze kultura antike, renesanse, humanizma i kršćanstva kao temelj prosvjetne politike 19. stoljeća.

Druge objave

Omiš – Grad gusara na ušću Cetine gdje povijest, priroda i more postaju jedno

Omiš je gradić smješten tamo gdje rijeka Cetina utječe...

Rijeka: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Rijeka predstavlja treći po veličini grad u Hrvatskoj i...

Dubovac – Srednjovjekovna utvrda nad Karlovcem

Stari grad Dubovac uzdiže se na brežuljku iznad Karlovca...

Dvorac Nova Kraljevica – Posljednji i najsuvremeniji frankopanski dvorac na Jadranu

Dvorac Nova Kraljevica uzdiže se na rtu koji zatvara...

Roč: Stara jezgra glagoljice i kulturne baštine

Roč je malo naselje položeno u središnjoj Istri, prepoznatljivo...

Pročitajte i ovo:

Crkva sv. Blaža izgrađena početkom 20. stoljeća prema projektu Viktora Kovačića

Centralno koncipirana crkvena dvorana u obliku grčkog križa s armirano-betonskom kupolom na tamburu s pandantivima, Crkva sv. Blaža sagrađena je 1912.-1914. godine prema projektu...

Popis stanovništva Zagreba iz 1368. godine: Broj stanovnika i njihova zanimanja

Kako je odmicalo vrijeme tatarskog pustošenja zagrebačkog kraja, i ponovnog podizanja grada, sve se više osjetio razvoj i samo stvaranje potpuno novog grada. Osim...

Prizemljeno sunce Ivana Kožarića vraćeno na svoje mjesto u Bogovićevu

Nakon dugih osam mjeseci restauracije, na svoje mjesto u Bogovićevoj ulici vraćeno je Kožarićevo Prizemljeno sunce. Nažalost, Ivan Kožarić je preminuo tek nekoliko dana...