Preko 25 posto stanovnika/ca Knežije potpisalo peticiju protiv izgradnje u parku

Građanska inicijativa “Knežija brani park” u samo mjesec i pol dana prikupila je potpise više od 25 posto stanovnika svog kvarta, koji traže zaustavljanje izgradnje osmerokatnice u parku u zagrebačkom naselju Knežija. 

Peticiju je na ulicama Knežije i na internetu potpisalo čak 2681 stanovnika/ca ovog kvarta, a pridružili su im se i drugi građani/ke Zagreba, pa je ukupno prikupljeno 4216 potpisa. Potpisnici/e traže poništavanje lokacijske dozvole i zaustavljanje izgradnje zgrade u ulici Davorina Bazjanca 1 na Knežiji.

“Prikupljen broj potpisa je respektabilan i pokazuje jasno protivljenje stanovnika i stanovnica Knežije planiranoj izgradnji. Građani grada Zagreba i građani Knežije rekli su odlučno “ne” izgradnji zgrade na mjestu parka”, izjavila je Valentina Knežević iz građanske inicijative Knežija brani park na konferenciji za medije. “Prikupljene potpise danas ćemo urudžbirati Uredu gradonačelnika i Ministarstvu graditeljstva. Apelirala bih na nadležna tijela da slušaju glas građana i da zaustave ovaj suludi čin izgradnje osmerokatnice na mjestu parka”, istaknula je.

Zahtjeve inicijative podržavaju i brojne strukovne udruge, poput Društva arhitekata Zagreba, Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatske komore arhitekata, Udruge hrvatskih urbanista i Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.

Tamara Bjažić Klarin iz Udruženja hrvatskih arhitekata naglasila je kako je ovdje riječ o vrlo vrijednom primjeru urbanizma iz ‘60-ih godina koje je u ovo vrijeme kad smo sve više izloženi neplanskom građenju dobar primjer kvalitetnog stanovanja: “Izgradnjom stambene zgrade na ovoj lokaciji, osim što bi naselje ostalo bez jedne lijepe i vrijedne parkovne površine, narušila bi se i kvaliteta stanovanja u okolnim zgradama”. Istaknula je i kako je apsolutno riječ o širem problemu, što pokazuju i brojne druge inicijative koje su pokrenute na Savici, u Sigetu, na Borovju, gdje se na javne površine koje su u funkciji naselja i upravo čine dodanu vrijednost života u njima permanentno implementiraju objekti koji im ne odgovaraju niti sadržajem, niti gabaritima. “Riječ je o eklatantnom primjeru parazitiranja na postojećoj infrastrukturi i gradnji objekata koji su isključivo u interesu privatnog profita a ne zajednice, tako da Udruženje hrvatskih arhitekata apsolutno podržava ovu inicijativu”, zaključila je Tamara Bjažić Klarin.   

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...