Preko 25 posto stanovnika/ca Knežije potpisalo peticiju protiv izgradnje u parku

Građanska inicijativa “Knežija brani park” u samo mjesec i pol dana prikupila je potpise više od 25 posto stanovnika svog kvarta, koji traže zaustavljanje izgradnje osmerokatnice u parku u zagrebačkom naselju Knežija. 

Peticiju je na ulicama Knežije i na internetu potpisalo čak 2681 stanovnika/ca ovog kvarta, a pridružili su im se i drugi građani/ke Zagreba, pa je ukupno prikupljeno 4216 potpisa. Potpisnici/e traže poništavanje lokacijske dozvole i zaustavljanje izgradnje zgrade u ulici Davorina Bazjanca 1 na Knežiji.

“Prikupljen broj potpisa je respektabilan i pokazuje jasno protivljenje stanovnika i stanovnica Knežije planiranoj izgradnji. Građani grada Zagreba i građani Knežije rekli su odlučno “ne” izgradnji zgrade na mjestu parka”, izjavila je Valentina Knežević iz građanske inicijative Knežija brani park na konferenciji za medije. “Prikupljene potpise danas ćemo urudžbirati Uredu gradonačelnika i Ministarstvu graditeljstva. Apelirala bih na nadležna tijela da slušaju glas građana i da zaustave ovaj suludi čin izgradnje osmerokatnice na mjestu parka”, istaknula je.

Zahtjeve inicijative podržavaju i brojne strukovne udruge, poput Društva arhitekata Zagreba, Udruženja hrvatskih arhitekata, Hrvatske komore arhitekata, Udruge hrvatskih urbanista i Hrvatskog društva krajobraznih arhitekata.

Tamara Bjažić Klarin iz Udruženja hrvatskih arhitekata naglasila je kako je ovdje riječ o vrlo vrijednom primjeru urbanizma iz ‘60-ih godina koje je u ovo vrijeme kad smo sve više izloženi neplanskom građenju dobar primjer kvalitetnog stanovanja: “Izgradnjom stambene zgrade na ovoj lokaciji, osim što bi naselje ostalo bez jedne lijepe i vrijedne parkovne površine, narušila bi se i kvaliteta stanovanja u okolnim zgradama”. Istaknula je i kako je apsolutno riječ o širem problemu, što pokazuju i brojne druge inicijative koje su pokrenute na Savici, u Sigetu, na Borovju, gdje se na javne površine koje su u funkciji naselja i upravo čine dodanu vrijednost života u njima permanentno implementiraju objekti koji im ne odgovaraju niti sadržajem, niti gabaritima. “Riječ je o eklatantnom primjeru parazitiranja na postojećoj infrastrukturi i gradnji objekata koji su isključivo u interesu privatnog profita a ne zajednice, tako da Udruženje hrvatskih arhitekata apsolutno podržava ovu inicijativu”, zaključila je Tamara Bjažić Klarin.   

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Problemi s kojima se susreće srednjovjekovni Kaptol zbog naplate crkvene desetine

Biskup i Kaptol su imali brojna zemljišta putem kojih su dobivali dobre prihode, no biskup je imao još jedan prihod koji mu je dolazio...

Gošća Filozofskog teatra – slovenska filozofkinja i sociologinja Renata Salecl

Nova sezona Filozofskog teatra nastavlja se gostovanjem poznate slovenske filozofkinje i sociologinje Renate Salecl 27. ožujka u 18 sati u foajeu Hrvatskoga narodnog kazališta...

Nove Zagrebulje: Mural kao izvor polemike?

Vidjela sam, a znam da ste i vi vidjeli, predivni mural koji je ukrasio zid kuće na Dolcu. I nikad mi ništa nije zarobilo...