Ljudi su od svojih početaka nebo i horizont prihvaćali sa velikim divljenjem, pa čak i strahopoštovanjem. Nebeski svod oduvijek je za čovjeka bio nešto nedostižno i beskrajno, no bilo je i onih koji su ga odlučili promatranjem upoznati i tako otkriti njegove ljepote i tajne koje skriva.
Do 19. stoljeća i razvoja moderne astronomije, Hrvati su u svojoj povijesti imali velik broj poznatih znanstvenika i filozofa koji su se bavili astronomijom i u njoj postigli vrijedne rezultate, od Hermana Dalmatina iz 12. stoljeća preko Ivana Viteza od Sredne (15. st.), Franje Petriša (16. st.) i Ruđera Boškovića (18. st.).
Godine 1885. sveučilišni profesor Spiridion Brusina, zajedno s kolegom i prijateljem Đurom Pilarom i još nekolicinom kolega, osnovao je u Zagrebu Hrvatsko naravoslovno društvo, prvo društvo prirodoslovaca u Hrvatskoj i općenito na slavenskom jugu. Član društva dr. Oton Kučera, pisac je veoma popularne astronomske knjige „Naše nebo“ inicirao je osnivanje zasebne astronomske sekcije, kao i osnivanje Zvjezdarnice.
Zvjezdarnica na Popovu tornju (Opatička 22) u zagrebačkom Gornjem gradu utemeljena je na poticaj Hrvatskog naravoslovnog društva (danas Hrvatsko prirodoslovno društvo), a Gradsko poglavarstvo je za njezine potrebe predalo prostorije u Popovu tornju, odobrilo sredstva za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa. Zvjezdarnica je svečano otvorena na današnji dan 1903. godine.
Oton Kučera, prvi upravitelj Zvjezdarnice do 1913., izrazio je njezine temeljne djelatnosti riječima: „Našemu astronomijskom opservatoriju dvojaka je svrha: 1. da prema svojim instrumentalnim sredstvima i radnim silama doprinosi napredovanju nauke same i 2. da navlastito u hrvatskoj inteligenciji i mladosti širi rezultate ove najuzvišenije, najljepše i najsavršenije nauke prirodne, pak da postane neko središte za sve, koji se zanimaju za ovu nauku u hrvatskom narodu.“
Jačanju ugleda Zvjezdarnice pridonio je heidelberški astronom August Kopff, imenovavši novootkriveni planetoid br. 589 (otkriven 1906. godine), Croatia, u čast otvaranja Zvjezdarnice u Zagrebu.
Iako je od svog osnivanja imala uspona i padova Zvjezdarnica je temeljito preuređena sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća, a 1992. godine je postavljena nova kupola čime se dodatno osuvremenila i modernizirala.
Zvjezdarnica Zagreb može se posjetiti od utorka do petka dok je subotama, nedjeljama i praznicima zatvorena za javnost. Ukoliko niste svakako je posjetite, jer u Zagrebu ne trebate biti maleni ispod zvijezda.
O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.