back to top

Povratak u povijest: Zvjezdarnica na Popovom tornju

Ljudi su od svojih početaka nebo i horizont prihvaćali sa velikim divljenjem, pa čak i strahopoštovanjem. Nebeski svod oduvijek je za čovjeka bio nešto nedostižno i beskrajno, no bilo je i onih koji su ga odlučili promatranjem upoznati i tako otkriti njegove ljepote i tajne koje skriva.

Zvjezdano nebo iznad Zagreba

Do 19. stoljeća i razvoja moderne astronomije, Hrvati su u svojoj povijesti imali velik broj poznatih znanstvenika i filozofa koji su se bavili astronomijom i u njoj postigli vrijedne rezultate, od Hermana Dalmatina iz 12. stoljeća preko Ivana Viteza od Sredne (15. st.), Franje Petriša (16. st.) i Ruđera Boškovića (18. st.).

Godine 1885. sveučilišni profesor Spiridion Brusina, zajedno s kolegom i prijateljem Đurom Pilarom i još nekolicinom kolega, osnovao je u Zagrebu Hrvatsko naravoslovno društvo, prvo društvo prirodoslovaca u Hrvatskoj i općenito na slavenskom jugu. Član društva dr. Oton Kučera, pisac je veoma popularne astronomske knjige „Naše nebo“ inicirao je osnivanje zasebne astronomske sekcije, kao i osnivanje Zvjezdarnice.

Zvjezdarnica na Popovu tornju (Opatička 22) u zagrebačkom Gornjem gradu utemeljena je na poticaj Hrvatskog naravoslovnog društva (danas Hrvatsko prirodoslovno društvo), a Gradsko poglavarstvo je za njezine potrebe predalo prostorije u Popovu tornju, odobrilo sredstva za građevinsku adaptaciju, postavljanje astronomske kupole i teleskopa. Zvjezdarnica je svečano otvorena na današnji dan 1903. godine.

Popov toranj

Oton Kučera, prvi upravitelj Zvjezdarnice do 1913., izrazio je njezine temeljne djelatnosti riječima: „Našemu astronomijskom opservatoriju dvojaka je svrha: 1. da prema svojim instrumentalnim sredstvima i radnim silama doprinosi napredovanju nauke same i 2. da navlastito u hrvatskoj inteligenciji i mladosti širi rezultate ove najuzvišenije, najljepše i najsavršenije nauke prirodne, pak da postane neko središte za sve, koji se zanimaju za ovu nauku u hrvatskom narodu.“

Jačanju ugleda Zvjezdarnice pridonio je heidelberški astronom August Kopff, imenovavši novootkriveni planetoid br. 589 (otkriven 1906. godine), Croatia, u čast otvaranja Zvjezdarnice u Zagrebu.

Iako je od svog osnivanja imala uspona i padova Zvjezdarnica je temeljito preuređena sredinom 80-ih godina prošlog stoljeća, a 1992. godine je postavljena nova kupola čime se dodatno osuvremenila i modernizirala.

Zvjezdarnica Zagreb može se posjetiti od utorka do petka dok je subotama, nedjeljama i praznicima zatvorena za javnost. Ukoliko niste svakako je posjetite, jer u Zagrebu ne trebate biti maleni ispod zvijezda.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.


Druge objave

Znanstveno otkriće Andrije Mohorovičića iz zgrade na Gornjem gradu

Zgrada Državnog hidrometeorološkog zavoda, smještena djelom u parku Grič...

Gornjogradsko šetalište s najljepšim pogledom na grad Zagreb

Strossmayerovo šetalište je južna granica Gornjeg grada s koje se...

Dva zagrebačka “spavača” koji oduzimaju dah svim prolaznicima

Nije tajna da smo veliki ljubitelji umjetnosti, pogotovo murala...

Ljetne dekice i lokalni okusi: Mali piknik stiže u Rokov perivoj

Oni koji su prošlih godina navikli petkom bježati u...

Na mjestu srednjovjekovne župne Crkve sv. Antuna izgrađena je Crkva sv. Petra

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je...

Pročitajte i ovo:

Gornjogradsko šetalište s najljepšim pogledom na grad Zagreb

Strossmayerovo šetalište je južna granica Gornjeg grada s koje se pružaju prekrasne panorame grada Zagreba. Krajem 19. stoljeća, ovo 400 metara dugo šetalište uređeno je...

Dva zagrebačka “spavača” koji oduzimaju dah svim prolaznicima

Nije tajna da smo veliki ljubitelji umjetnosti, pogotovo murala koji krase sve više zagrebačkih zgrada, a prema čitanosti, očito je da dijelite našu ljubav...

Na mjestu srednjovjekovne župne Crkve sv. Antuna izgrađena je Crkva sv. Petra

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...