Otvorenje svratišta „K caru austrijanskomu“, današnje robne kuće NaMa

Razvoj zagrebačke turističke ponude okvirno možemo smjestiti u 18. stoljeće. Tada su u gradu bile popularna tzv. „kavotočja“ koja su se postavljala uz sajmišta. Nedugo zatim u drugoj polovici osamnaestog stoljeća u Zagrebu nastaju prve kavane, gostionice i svratišta.

Jedno od najpoznatijih svratišta prve polovice 19. stoljeća u Zagrebu je ono u Ilici 4. Na mjestu današnje NaMe veletržac Teodor Demeter izgradio je jednokatnicu, i u njoj uredio gostionicu sa svratištem „K caru austrijanskomu“, koja je otvorena na današnji dan 1837. godine. Kasnije je svratištu nadograđen drugi kat (1867. godine), te svratište mijenja svoje ime u „Hotel k caru austrijanskomu“, u kojem su odsjedali visoki dostojanstvenici.

Nekoliko zanimljivosti možemo povezati sa samim svratištem/hotelom. Naime, kako se smatra jednim od najuglednijih i najkomfornijih u gradu, u njega je već 1881. godine uveden telefon, a šest godina kasnije i električna rasvjeta.

Druga zanimljivost vezana uz svratište/hotel „K caru austrijanskomu” je da je u njemu otvorena prva onodobna “putnička agencija” u Zagrebu – od 1. travnja 1840. svakog su dana prevoznička kola vozila do Varaždina i Beča (uz prethodnu prijavu putnika).

Nedaleko je, u Ilici br. 6, bilo smješteno i svratište K ugarskoj kruni, čija je glavna atrakcija bio biljar. I u svratištu “K Ugarskoj kruni” bila je putnička agencija: 12. rujna 1844. poduzetnik Stern otvario je konjsku “autobusnu” liniju od svratišta do Karlovca. “Plaćalo se po osobi 1fr. 30kr. srebra, dok bijaše prtljaga bezplatna.”

Godine 1868. srušena je gostionica i svratište „K Ugarskoj kruni“ (s najboljim gulašom u gradu) u prizemlju jednokatnice Eduarda pl. Jelačića, te je na njezinom mjestu iste godine izgrađen jedan od prvih gradskih hotela, dvokatni „Hotel k kruni Ugarskoj“ (1894. preimenovan u „Hotel Grand“).

Bečki trgovci Carl Kastner i Herman Öhler su u razdoblju od 1911. do 1913. adaptirali „Hotel k caru austrijanskomu“ u svoju popularnu trgovačku kuću „Kastner i Öhler“. Spomenuti dvojac 1929. godine u potpunosti otkupljuje cijelu zgradu. Tako spomenuti hotel prestaje postojati, a zgrada ustupa svoje mjesto prvoj trgovačkoj robnoj kući u gradu (danas NaMa).

Danas je i „Hotel k kruni Ugarskoj“ u sklopu robne kuće NaMa koja je i danas izvana zadržala izgled iz onoga vremena.

Iako je robna kuća u današnje vrijeme izgubila svoju važnost razvojem modernih shopping centara zgrada na samom početku najzagrebačkije ulice Grada i danas plijeni svojom vizurum, kako izvana, tako i iznutra.

Posjetite je. Sigurno nećete ostati ravnodušni.


O autoru teksta: Vedran Danko diplomirani je profesor povijesti s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Kao rođeni Zagrepčanin zaljubljen je u svoj rodni grad, njegovu prošlost i sve što On predstavlja. Uživa u zelenilu i prirodi svoga rodnog grada i veseli se svima koji poštuju, cijene i vole Zagreb bilo da tu žive ili su samo u posjeti.


Druge objave

Oprtalj na 378 metara: drvored čempresa, lapidarij u lođi i tartufi uz šetnju Mirnom dolinom

Oprtalj gradić je na sjeverozapadu Istre koji se često...

Krapina i Hušnjakovo: neandertalac, rodna kuća Ljudevita Gaja i legenda o Čehu, Lehu i Mehu

Krapina je grad u Hrvatskom zagorju i sjedište Krapinsko-zagorske...

Tvrđava Mirabela – Srednjovjekovna utvrda na brdu Peovica i čuvar Omiša, rijeke Cetine i Jadranskog mora

Tvrđava Mirabela uzdiže se iznad Omiša, smještena na brdu...

Poreč: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Poreč je jedan od najstarijih i najpoznatijih gradova na...

Pročitajte i ovo:

Poruka za odrasle: Kako se ponašati u Park šumi Tuškanac

Kako bi se i mi odrasli znali ponašati u prirodi, na jednoj klupi Park šume Tuškanac ostavljena je poruka DV Tatjane Marinić s kratkim...

Situacija s Vlaškom ulicom u 18. stoljeću koja je predstavljala problem za trgovinu

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Kulturna dobra grada Zagreba u ulici koja je nekada nosila naziv Pivarska ulica

Basaričekova ili Basaričkova, kako vam draže, dobila je ime po Đuri Basaričeku, hrvatskom političaru. Davnih dana, ova se ulica zvala Pivarska jer je na...