Povijesni natpis na ulazu u perivoj na istoku Zagreba

Glavni ulaz u najveći i najljepši zagrebački perivoj, Maksimir, pravi je povijesni i kulturni biser. Izvorni glavni ulaz (portal) u park Maksimir izgrađen je 1841. godine, a imao je dva kvadratična piliona između kojih je bio kolni ulaz u park.

Na portalu se nekada nalazio natpis Jurjevac, no portal je u dva navrata stradao – u velikom potresu 1880. godine i 1913. godine kada je u olujnom nevremenu veliki hrast pao na portal.

Nakon obnove, 1914. godine, natpis Jurjevac je zamijenjen stihovima Ivana Gundulića iz Dubravke:

Oj dubravo slavna ti si 
U uresu slobodnome 
Lijepa ti si mojim očima 
Draga ti si srcu mome. 
U veseloj ovoj sjeni 
Od česti svih tvojih grana 
Povesti je milo meni 
Do najdražih mojih dana. 

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...