Povijesni natpis na ulazu u perivoj na istoku Zagreba

Glavni ulaz u najveći i najljepši zagrebački perivoj, Maksimir, pravi je povijesni i kulturni biser. Izvorni glavni ulaz (portal) u park Maksimir izgrađen je 1841. godine, a imao je dva kvadratična piliona između kojih je bio kolni ulaz u park.

Na portalu se nekada nalazio natpis Jurjevac, no portal je u dva navrata stradao – u velikom potresu 1880. godine i 1913. godine kada je u olujnom nevremenu veliki hrast pao na portal.

Nakon obnove, 1914. godine, natpis Jurjevac je zamijenjen stihovima Ivana Gundulića iz Dubravke:

Oj dubravo slavna ti si 
U uresu slobodnome 
Lijepa ti si mojim očima 
Draga ti si srcu mome. 
U veseloj ovoj sjeni 
Od česti svih tvojih grana 
Povesti je milo meni 
Do najdražih mojih dana. 

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Izgradnja samostana sjevernoj strani današnjeg Gornjeg grada

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...

Što se dogodilo izdavanjem Zlatne bule? O najvećoj promjeni koja je nastupila na Gradecu

Izdavanjem Zlatne bule 1242. godine, kralj Bela IV je otvorio novo poglavlje za Gradec. Nakon što je čitavo zagrebačko područje opustošeno nakon Tatara, Gradec...

Na središnjem gornjogradskom trgu kovao se novac – zagrebački dinar

U srednjem vijeku, kada Hrvati ulaze u personalnu uniju s Mađarima, pa sve do kraja 14. stoljeća, u prometu je bio hrvatski autohtoni novac...