Par crtica o Trgu Petra Preradovića kojeg svi volimo zvati – Cvjetni trg

Cvjetni trg ili Trg Petra Preradovića je jedan od najpoznatijih i najsimpatičnijih zagrebačkih trgova kojeg mnogi pamte po malim cvjećarama koje se i danas, u malo drugačijem obliku, nalaze tamo. U nastavku vam donosimo neke od zanimljivosti koje se vežu uz ovaj trg.

1. Iako ga svi poznamo kao Cvjetni trg, pravo mu je ime Trg Petra Preradovića

2. Cvjetni trg je danas poznat kao jedno “in” mjesto gdje se mnogi vole prešetavati i ispijati kakve kako bi bili viđeni, zbog toga se smatra gradskom “špicom”

3. Crkva sv. Preobraženja, koja se nalazi na samom trgu, nosi jednu zanimljivu priču. Naime, na ovom mjestu se nalazila katolička crkva sv. Margarete koja je pripadala Zagrebačkoj biskupiji, a od 1334. se spominje kao župna crkva uz koju su se održavali Margaretski sajmovi. Crkva je kasnije pripala župi sv. Marka, no 1794. godine je prodana pravoslavnim trgovcima.

Pravoslavna crkvena općina zagrebačka, kao i ostale pravoslavne općine u Habsburškoj Monarhiji, tada se nazivala grčkom-neujedinjenom. S vremenom, i s većim doseljavanjem Srba, udio Grka u Zagrebu (točnije, u pravoslavnom društvu) se smanjio, te od 1848. godine crkva dobiva prefiks “srpska”. Stara crkva je srušena 1866. godine, djelom zbog dotrajalost, a i zbog toga što izgledom nije odgovarla potrebama zagrebačke pravoslavne zajednice.

Na njenom mjestu je sagrađena sadašnja katedrala Preobraženja Gospodnjeg, a zbog njene povijesti, dvije okolne ulice su dobile naziv: Margaretska i Preobraženska.

4. Nakratko ćemo malo skrenuti u Bogovićevu. Ne brinite, i dalje smo na temi Cvjetnog, no bilo bi šteta ne spomenuti popularni spomenik Psu koji se nalazi tik do Cvjetnog trga. Riječ je o psu koji je posjećivao radnike na gradilištu, koje je kupila Prva hrvatska štedionica 1897. godine, na mjestu današnjeg Oktogona. Jednoga dana na gradilište je došao pas kojeg su radnici nahranili jer je bio gladan i preplašen. Više o ovom zanimljivom spomeniku možete pročitati u članku Spomenik psu kojeg su zavoljeli radnici na gradilištu Prve hrvatske štedionice.

5. Prolaz Oktogon. Oktogon je prolaz kroz zgradu koja se nalazi u centru grada Zagreba. Postoje dva ulaza: jedan je na Ilici a drugi na Cvjetnom trgu (Trg Petra Preradovića).

6. Kad smo već kod jednog prilaza ovom trgu, znate li da na Cvjetni trg možete doći iz šest smjerova? Sa sjevera imamo Margaretsku i Preobražensku, tu je i spomenuti prolaz Oktogon, s istoka Bogovićeva, s juga Preradovićeva ulica, a iz smjera zapada Varšavska.

7. I zadnja stavka nas vraća u povijest: Trg je nastao rušenjem bloka zgrada koje su se tu nalazile 1897. godine. Tada je nosio današnje ime, dok je za vrijeme Jugoslavije nosio naziv Trg bratstva i jedinstva.

Druge objave

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Otok Pag i njegov kameni krajolik: zašto je riječ o jednom od fotografski najizazovnijih otoka na Jadranu

Pag je otok smješten u sjevernom dijelu Jadranskog mora,...

Sveti Lovreč iznad Limskog kanala: bedemi iz mletačkog doba i bazilika svetog Martina

Sveti Lovreč (talijanski San Lorenzo del Pazenatico) gradić je...

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Pročitajte i ovo:

Osnivanjem zbora prebendara jača svećenički stalež na srednjovjekovnom Kaptolu

Početkom 14. stoljeća na Kaptolu su se naselili cisterciti koji su bili i vlasnici jednog dijela Opatovine. Taj se prostor zvao vicus monasterii, ili...

Prema čijem je projektu 1981. godine izgrađen Jadranski most preko rijeke Save?

Na zagrebačkom području, od Zaprešića do Ivanje Reke, Zagreb povezuje čak 11 mostova, poput Podsusedskog mosta, Jankomirskog Mosta, Jadranskog mosta, Mosta slobode, Mosta mladosti,...

Palača Raffay-Plavšić u kojoj se nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti

Palača Raffay-Plavšić u Ćirilmetodskoj ulici, u kojoj se danas nalazi Hrvatski muzej naivne umjetnosti, nastala je u današnjem obliku između 1913. i 1914. godine,...