back to top

Kazalište Trešnja nastavlja turneju u Crnoj Gori i na Hvaru

Gradsko kazalište Trešnja nastavlja svoju festivalsku turneju. Nakon gostovanja na Međunarodnom dječjem festivalu u Šibeniku, gostovat će na Hvarskim ljetnim priredbama i Kotorskom festivalu pozorišta za djecu.

Na kraju još jedne uspješne sezone, zagrebačko Gradsko kazalište Trešnja predstavit će se domaćoj i inozemnoj publici na festivalima u Hvaru i Kotoru s hit predstavama Zorom riđokosom i Snježnom kraljicom. Na 57. Hvarskim ljetnim priredbama, 2. srpnja izvest će se poučna, dinamična i emocionalno nabijena predstava Zora riđokosa u režiji Renea Medvešeka.

Priča se temelji na istinitim događajima u Senju, opisanima u romanu koji je postigao veliki uspjeh u Njemačkoj. Radnja predstave s lakoćom uvlači gledatelje svih generacija u vrtlog zbivanja čiji je glavni pokretač hrabra četrnaestogodišnja djevojčica Zora, a donosi i snažnu socijalnu poruku o siromašnoj i nezbrinutoj senjskoj djeci kojoj je korumpirani sustav okrenuo leđa. Zora riđokosa velika je ansambl predstava predvođena Dubravkom Lelas u ulozi hrabre Zore, Lukom Bulovićem u ulozi Branka te Tomislavom Rališem u ulozi ribara Gorjana. 

Senka Bulić kao Snježna kraljica

Turneja će se nastaviti u Crnoj Gori gdje će kazalište Trešnja na Kotorskom festivalu pozorišta za djecu gostovati 7. srpnja s predstavom Snježna kraljica, nastalom prema istoimenoj bajci Hansa Christiana Andersena, a u režiji Paola Tišljarića. Inteligentno estetizirana, Snježna kraljica donosi svevremensku priču o prijateljstvu, a naslovnu ulogu tumači glumica Senka Bulić. U modernoj adaptaciji svjetski poznate bajke, Tišljarić se posvetio i najsitnijim detaljima. Svjetlosni elementi, scenski pokret, multimedijalna rješenja, samo su dio cjeline ove maštovite i vizualno privlačne predstave koja će u ljetnim mjesecima u Kotor donijeti i dašak zime. U ulogama odraslih Kaya i Gerde su Tvrtko Jurić i Ivana Bakarić, a mlade Kaya i Gerdu utjelovili su Luka Bulović i Dubravka Lelas. U ostalim ulogama je većina glumaca iz Trešnjinog ansambla.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...