Otvorenje izložbe Didi – Svijet žene umjetnice Dijane Čović

Simbolično na Dan žena, 8. ožujka, u Centru za kulturu Novi Zagreb u Galeriji Vladimira Bužančića, otvara se druga samostalna izložba umjetnice Dijane Čović „Didi – Svijet žene“. Do 22. ožujka ljubitelji umjetnosti moći će uživati u romantičnim, sjetnim, ranjivim, usamljenim, prekrasnim i krhkim, a u isto vrijeme snažnim i moćnim portretima. Tako univerzalnim jezikom umjetnosti Dijana intrigira, komentira, propitkuje, prezentira status žene 21. stoljeća.

„Žene su to koje su obilježile moj život, i zbog kojih sam takva kakva sam danas. Svaki od mojih portreta nose neku moju emociju, doživljaj, simboliku sve su one ja i ja sam sve one. Zato maloj Didi, kako su me zvali u djetinjstvu, koja se na putu djevojčice do žene puno puta gubila i nalazila, padala i ustajala i dizala iz pepela, a kojoj sam svakim danom sve bliža, poručujem – ne tuguj, ne brini se, ne strahuj, sve je kako treba biti“, kaže umjetnica koju svoje slike opisuje kao interpersonalne, vrlo osobne i emotivne, ali i angažirane, osobito po pitanju položaja žene u društvu.

Kroz umjetnost šalje snažnu poruku, bori se protiv rodnih stereotipa, ali i pronalazi vlastiti identitet i kako sama kaže, oslobađa se demona vlastite podsvijesti i uloga koje joj je konzervativno društvo nametnulo.

Uljem najčešće dočarava realizam ženskih portreta, a špatulama impasto tehnikom apstrakciju oblika i linija, pojačavajući ritmičnost slike. Osim ulja, slika akrilom, ponekad akvarelom u maniri apstraktnog realizma.

„Dijanine žene, njezine muze – supruge, ljubavnice, majke, kćeri, sestre, radnice, poduzetnice, umjetnice, znanstvenice…,  utjelovljuju temeljne ženske principe koji se kroz jasnu morfologiju iščitavaju u liku i temi njezine slike, akceptirajući brojne stereotipe, ulogu i značenje žene u društvu. Postajući tako osobni autoričin prezentator muško-ženskih odnosa, intimnih trenutaka, ženskih snova, osobno vizualno svjedočanstvo o poimanju žene u „muškome svijetu“. U svijetu u kojem je prezentacija žene replika postojećih društvenih stereotipa koje ženu nerijetko prikazuju kao estetski dodatak svakodnevnici. A Dijana kao da podilazi toj predodžbi, smještajući svoju ženu u intimni, pomalo budoarski svijet, u onaj satkan imaginarnim nadrealnim elementima, svijet neopterećujući i perceptibilno lagan“, kaže likovna kritičarka i kustosica Sanda Stanaćev Bajzek.

Dijana Čović rođena je Vukovarka, živi u Zagrebu, radi kao televizijska urednica, strast prema slikarstvu gaji od djetinjstva, samouka je slikarica, a talent je naslijedila od bake koja je bila skulptorica.

Tekst i fotografija: Press

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...