U periodu kada Mađari naseljavaju i osnivaju državu u srednjem Podunavlju, krajem 9. stoljeća, brojna njihova plemena se često upuštaju u pljačkaške pohode u zemlje poput Njemačke, Italije i Bugarske, ali ni zagrebačko područje nije pošteđeno.
Zanimljivo su te provale anonimnom notaru kralja Bele III, u 12. stoljeću, bile povod da u djelu Gesta Hungarorum napiše i to da su Mađari krajem 10. stoljeća osvojili Castrum Zabrag. Ta tvrdnja nije povijesno točna niti dokazana, ali je zanimljiva zbog činjenice da je dosta rano spomenuo Zagreb kao utvrdu. Sama riječ zagreb znači opkop, a ime Zagreba, što se spominje već u najstarijim pisanim povijesnim spomenicima, označavalo bi mjesto iza utvrda.
Na temelju brojnih arheoloških nalaza, te povijesnih izvora i indicija, možemo lako zaključiti da je na području današnjeg Zagreba već vrlo rano bilo utemeljeno stalno naselje, te da su se tu nalazio stari župni, a kasnije i županijski utvrđeni grad. Zanimljivo je i to da su to sve dokazi koji idu u prilog tezi da je na tom području već od 7. stoljeća postojao kontinuitet organiziranog života ljudi.