Online predavanje Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj

U utorak 30. ožujka 2021. profesor Ivor Karavanić s Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održat će online predavanje “Najnovija istraživanja neandertalskih nalazišta u Hrvatskoj”.

Hrvatska ima više nalazišta iz razdoblja srednjega paleolitika koja imaju veliku važnost u međunarodnoj znanosti zbog materijalnih ostataka koji svjedoče o životu posljednjih neandertalaca u ovom dijelu Europe.  Znanstveno-popularno predavanje obradit će metodologiju istraživanja i sintezu rezultata rada do koji se došlo tijekom prve godine projekta „Posljednji neandertalci na razmeđu srednje Europe i Mediterana“ (IP-2019-04-6649) koji financira Hrvatska zaklada za znanost. Rezultati, dobiveni terenskim i laboratorijskim radom bit će sagledani u okviru dosadašnjih spoznaja o životu i kulturi kasnih neandertalaca u jugoistočnoj Europi.


Ivor Karavanić redoviti je profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i redoviti pridruženi profesor Odsjeka za antropologiju Sveučilišta u Wyomingu (Laramie). Njegov profesionalni interes obuhvaća arheologiju paleolitika, razvoj čovjeka, litičke industrije i religije kamenog doba te mezolitik i neolitizaciju Balkanskog poluotoka. Uži znanstveni interes usmjeren je na proučavanja prilagodbe srednjopaleolitičkih i gornjopaleolitičkih lovaca skupljača u srednjoj Europi i na Mediteranu, posebno s obzirom na njihove litičke industrije.

Rođen je 1965. u Zagrebu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1990., magistrirao 1993. i doktorirao 1999. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temama iz arheologije paleolitika. Bio je pročelnik Odsjeka za arheologiju i prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu, gostujući profesor na Muséum National d’Histoire Naturelle, IPH (Pariz, 1996.), Filozofskom fakultetu u Ljubljani (program CEEPUS, 2010.) i Jageillonskom Sveučilištu u Krakovu (međusveučilišna suradnja 2010. i 2015.). Osim na matičnoj instituciji predavao je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu i Filozofskom fakultetu u Sarajevu. U dva je navrata (1995. i 2001.) bio stipendist Francuske vlade (Bordeaux i Pariz), 1995. koristio je stipendiju Constantin-Jireček (Beč), a 1996/97. Fulbrightovu stipendiju u SAD-u (Albuquerque, NM). Vodio je desetak znanstveno-istraživačkih projekata te iskopavanja Mujine pećine kod Kaštela (1995. – 2003., s I. Kamenjarin), špilje Zemunice kod Biska (2006.), Velike pećine u Kličevici kod Benkovca (2006.; 2012. – 2015.), špilje Zale kod Tounja (2006. – 2011.) i istraživanje podvodnoga paleolitičkog nalazišta Kaštel Štafilić (2008., 2010. – 2015.). Autor je ili koautor mnogobrojnih znanstvenih radova objavljenih u prestižnim međunarodnim časopisima i knjigama, više knjiga, priopćenja na skupovima i koncepcija izložaba.

Poveznica na najavu predavanja

Poveznica za pristup Zoom događanju

Druge objave

Bjelovar od Marije Terezije do „grada sira“ i hrvatske prijestolnice zagoneta

Bjelovar je grad i sjedište Bjelovarsko-bilogorske županije te Bjelovarsko-križevačke...

Istra kroz objektiv: poluotok u kojem svaki grad priča drugačiju vizualnu priču

Istra je najveći poluotok na Jadranskom moru i jedno...

Stari grad na Pagu: Belina povelja 1244., sabota 1393. i preseljenje koji je rodio novi Grad Pag

Stari grad Pag bio je srednjovjekovno naselje na otoku...

Ston i Dubrovnik: solane i obrambeni zidovi na Pelješcu u kontekstu pomorske strategije Dubrovačke Republike

Općina Ston na Pelješcu i grad Dubrovnik na južnome...

Tvrđava sv. Ivana – Tanaja: zvjezdasti projekt Antonia Lenija i obrana od 20 000 Turaka 1647.

Tvrđava sv. Ivana poznata kao Tanaja nalazi se na...

Pročitajte i ovo:

Gornjogradska gimnazija sagrađena na mjestu napuštenog dominikanskog samostana

Trokrilna, dvokatna gimnazijska zgrada građena je postupno na gradskom bedemu na mjestu napuštenog, srednjovjekovnog, dominikanskog samostana u kojem je 1607. godine otvorena isusovačka gimnazija....

Umjetnički paviljon i Trg kralja Tomislava – prvi prizor za mnoge turiste

Jedna od prvih zagrebačkih znamenitosti koju vide turisti koji u Zagreb stižu vlakom je - Umjetnički paviljon. Pogled preko Trga kralja Tomislava puca do...

Kakav utjecaj na gornjogradske crkve imaju umjetnici?

Zbog loših prilika kroz koje je Gradec prolazio stoljećima, danas je ostalo tek malo umjetničkih elemenata koji pričaju priču o srednjovjekovnom životu na gradečkoj...