Oba grada pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji i dijele turističko-poluproizvodni okvir srednjega Jadrana, ali različito koriste prirodni ambijent: Omiš je vezan uz kanjon i ušće Cetine, dok Makarska leži u užoj luci između mora i strmih obronaka Biokova.
Omiš je smješten 21 kilometar jugoistočno od Splita na državnoj cesti D8; teritorij Grada prostire se na 266,20 km² od Duća do Brela i obuhvaća brojna naselja uz Cetinu i obalu. Povijesno je poznat po knezovima Kačićima i „omiškim gusarima“ u 12. i 13. stoljeću te obrambenim točkama Mirabela (Peovica) i Starigrad (Fortica); podvodni zid „Mostina“ na ulazu rijeke u more bio je tehničko-obrambena inovacija omiških gusara.
Makarska je središte Makarskog primorja – mikroregije od Brela do Gradca koja se u novije vrijeme naziva i Makarska rivijera. Grad broji 13 301 stanovnika (2021.) uz naselje Veliko Brdo; nalazi se na 43°17′38″ s.z.š. i 17°1′20″ i.z.d. Ime potječe vjerojatno od obližnjeg sela Makar, a postoje i etimologije koje ga povezuju s feničkom riječju za grimiznu boju (purpur) i volčima – vrstom puževa od kojih su Feničani izrađivali tu boju.
Reljefna razlika ključna je za doživljaj krajobraza: dok Omiš vizualno zatvara uski koridor između stijena i mora, Makarska je smještena u prirodnoj luci između poluotoka Osejave i Sv. Petra uz Biokovo čiji je najviši vrh Sv. Jure 1762 metra. Tu su formirane poznate šljunčane i šljunčano-kamenite plaže duž uskog primorskog pojasa.
Gospodarski profil obje lokacije u suvremenome dokumentiranju naglašava turizam, ali iz različitih kuteva – Omiš kao odredište avanturističkih sportova na Cetini i kulturne memorije gusarskih epizoda, Makarska kao drugo demografsko i poslovno žarište srednje Dalmacije nakon Splita uz razvijenu hotelsku infrastrukturu.