U Moslavini, u središnjoj Hrvatskoj, na obalama rijeke Česme prema kojoj je i dobio ime, smješten je grad Čazma – dio Bjelovarsko-bilogorske županije koji danas na širem gradskom području broji oko 8.000 stanovnika. Premda skromne veličine, Čazma je mjesto iznimno bogate povijesne baštine koja seže duboko u srednji vijek i značajno nadilazi njezine demografske okvire. Grad se posebno ističe u kontekstu hrvatske kulturne i obrazovne povijesti – upravo je ovdje 1094. godine, za vladavine ugarsko-hrvatskog kralja Ladislava I., osnovan kaptol s katedralnom školom koja se ubraja među najstarije obrazovne institucije na prostoru Hrvatske. Ta činjenica svjedoči da je Čazma već u ranom srednjem vijeku bila važno crkveno i kulturno središte čiji je utjecaj daleko premašivao njezinu skromnu veličinu.
Čazmanska povijest neodvojivo je vezana uz osnivanje Čazmanskog kaptola 1094. godine, čime je grad postao jedno od ključnih crkvenih središta u srednjovjekovnoj Slavoniji. Kaptol je osnovan istodobno sa Zagrebačkom biskupijom, što govori o strateškom i duhovnom značaju ovoga mjesta u razdoblju kada se crkvena organizacija na hrvatskim prostorima tek uspostavljala. Uz kaptol je djelovala katedralna škola u kojoj su se obrazovali budući svećenici i crkveni službenici, a koja je bila jedna od prvih institucija sustavnog obrazovanja u ovom dijelu Europe. Tijekom srednjega vijeka Čazma je bila i važno trgovačko središte zahvaljujući položaju na raskrižju putova kroz Slavoniju.
Osmanska osvajanja u 16. stoljeću teško su pogodila Čazmu i čitavo moslavačko područje. Grad se našao na samoj granici Osmanskog Carstva i Habsburške Monarhije, u sklopu Vojne krajine, što je donijelo razaranja, depopulaciju i dugotrajnu nestabilnost. Čazmanski kaptol bio je privremeno ukinut, a stanovništvo se povlačilo prema sigurnijim predjelima na zapadu. Nakon oslobođenja od osmanske vlasti potkraj 17. stoljeća, Čazma je postupno obnavljana, no nikada nije u potpunosti povratila svoj srednjovjekovni značaj. Tijekom 18. i 19. stoljeća grad se razvijao kao lokalno administrativno i trgovačko središte u sklopu Bjelovarsko-križevačke županije.
Čazma posjeduje bogatu sakralnu baštinu koja svjedoči o njezinoj dugoj crkvenoj tradiciji. Crkva sv. Marije Magdalene, koja potječe iz srednjeg vijeka i više je puta obnavljana kroz stoljeća, jedno je od najvažnijih sakralnih zdanja u gradu. Kaptolska tradicija ostavila je dubok trag u kulturnom identitetu Čazme, a grad danas njeguje sjećanje na svoju ulogu u razvoju obrazovanja i pismenosti na hrvatskim prostorima. Franjevački samostan i druga crkvena zdanja dodatno obogaćuju arhitektonski krajolik grada, dok se kulturni život odvija kroz lokalne manifestacije i očuvanje tradicijske baštine moslavačkoga kraja.
Danas je Čazma mirno gradsko središte u ruralnom okruženju Moslavine, gospodarski oslonjena na poljoprivredu i malu industriju. Grad je poznat i po Čazmanskom sajmu te po tradiciji konjogojstva s dugom poviješću u ovom dijelu Hrvatske. Blizina Bjelovara i relativno dobra prometna povezanost omogućuju gradu funkcioniranje kao lokalnog središta za okolna naselja. Čazma tako, unatoč skromnoj veličini, nosi bogato povijesno naslijeđe i nudi stanovnicima i posjetiteljima uvid u višestoljetnu tradiciju slavonsko-moslavačkoga prostora.