Na dobro vam došao Advent, ljudi! Nadam se da je i vas zahvatila opća navala ljubavi i dobre volje. Ja, iskreno, sijam jače nego Zrinjevac. Da riješimo prvu stavku odmah. Nemam ni jedan maliciozni komentar o ovom našem Adventu. Ni jedan jedini, evo, časna riječ. Zadnjih dana uglavnom želim da nema života preko ruba Westin hotela. Tamo počinje Savska, Vukovarska i sve te ulice gdje kuburim u svojoj neinteresantnoj svakodnevnici.
Da se mene pita (a ne pita), živjela bih na Adventu. S obzirom da je to nemoguće (ispostavilo se da se čak i sveti Nikola oglušio na ovu molbu i poslao mi kolokvije u čizmici), moram izvršiti nekakvu selekciju mjesta na kojima je lijepo boraviti. I to ću raditi za vas svakog tjedna u prosincu. Navalite dalje na članak, čekaju vas moji dojmovi i (anti)preporuke.
1. Caffe de Matoš
Caffe de Matoš nalazi se točno tamo gdje se inače nalazi onaj Matoš s kojim svi poziramo i grlimo ga i sjedimo po njemu u potrazi za idealnom slikom. Ipak, zadnjih dana je Matoš na godišnjem, čini mi se, jer ima drugih fotogeničnih mjesta. Naime, cijeli taj prostor pomno je osmišljen i uređen za sve ukuse. Po danu je predivno, ali po noći je čarobno. Lampice sijaju, miris vina širi se i omamljuje. Možete se slikati, možete popiti čašicu ili dvije, možete i pojesti štogod. Čak ni gužva gore nije tako velika, ali mogla bi postati, naslućujem. Čim se malo ispromovira lokacija, horde će se sa Zrinjevca premjestiti tamo gore. Po meni, naljepša stvar koju sam vidjela ovog Adventa. Nemojte propustiti!
2. Klovićevi dvori
Istini za volju, i plato Gradec kupio me svojim ambijentom. Ali po danu. Naime, pred vama se pruža slika cijelog grada, a borići prekriveni bijelom bojom tvore savršenu kulisu za romantično sanjarenje i neromantično fotografiranje. I odmah u blizini, unutar Klovićevih dvora krije se najfinije kuhano vino koje sam dosada probala. Gusto, savršeno začinjeno, dovoljno toplo. Osim vina, na istom se mjestu možete počastiti i čokoladnim kolačem za koji moja prijateljica uvjereno tvrdi da je najbolji i najljepši na cijelom Adventu. Poseban dodatak su i dekice na stolicama, zlu ne trebalo.
3. Božićna bajka na Trgu bana Josipa Jelačića
Trg mi se nikad nije činio ljepši. Šušur, glazba, ručno rađeni ukrasi… Ali odmah da vam kažem, poludim od gužve. Mjesto u Johannu Francku je nedosanjani san pola Zagreba. To zna i uprava pa je kavi naglo škočila cijena. Jedna šalica Francka je jednaka otprilike pola kile Francka u trgovini. Ponuda, potražnja, sve mi je jasno. Ali nemojte reći da vas nisam upozorila. Što se pak tiče kućica oko bivše gradske kavane, i one su mi neprestano prepune. Čim isprobam nešto, javit ću dojmove. Ali trenutno mi toliko gužve ipak nije nužno zlo, pogotovo kad znam da ih Gornji Grad premašuje ljepotom.
Da nema života nakon Westina, ovaj bi članak bio znatno duži. Tješi me samo što ima života, ali ima i tjedana pred nama. Pisat ću vam, ubuduće, o hranu, piću, lokaciji i usluzi. Sve što isprobam ja (i moji bližnji) bit će servirano ovdje. Isto tako, voljela bih da i vi dijelite svoje iskustvo sa mnom. Nađimo se pod hashtagom #adventskolicegrada. Zagrebulje su s vama stoput’ bolje!
O autorici kolumne: Ivana Granić studentica je prve godine diplomskog studija talijanskog jezika i književnosti te komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. S obzirom da u Zagrebu živi tek nekoliko mjeseci, kolumna Nove Zagrebulje mjesto je sakupljanja dojmova iz njenih lutanja i znatiželjnih pohoda. Netaknuta predrasudama ili visokim očekivanjima, kolumna prikazuje lice istog grada iz drugačijih očiju.
