Dom Miroslava Krleže, jednog od najznačajnijih hrvatskih književnika 20. stoljeća, donacija je dr. Krešimira Vranešića gradu Zagrebu.
Darovni ugovor je potpisan 23. prosinca 1986. godine, a ugovorom je, dr, Krešimir Vranešić, Krležin nasljednik, darovao dio ostavštine Miroslava Krleže koji obuhvaća stilski namještaj, slike, skulpture, predmete umjetničkog obrta, fotgorafije, preko 4000 knjiga, časopisa i separeta te ostali inventar stana u kojem su Miroslav i Bela Krleža živjeli gotovo 30 godina.
Zgrada na Gvozdu 23, vila Rein, sagrađena je po narudžbi bankara Adolfa Reina 1928./1929. godine prema nacrtima arhitekta Rudolfa Lubynskog, a uređenje parcele i objekta na parceli (zidana garaža, drvena sjenica i dva bazena) dovršeno je 1936. godine.
Objekt ima oblik izduljenog kubusa čija je masa horizontalno raščlanjena jakim vijencem između podruma i prizemlja.
Pročelja su reprezentativno oblikovana s motivom lukova, koji se ritmički ponavljaju duž najniže etaže s balkonom i verandom na jugoistočnoj fasadi te lođom na jugozapadnoj.
Tlocrt je jednak u prizemlju i na prvom katu.
Vrt oko vile slobodne je koncepcije, što estetski odgovara blizini šume, a zastupljenost biljnih vrsta podređena je specifičnoj lokaciji unutar Tuškanove šume. Uz njegov južni obod, podno garaže, vodi puteljk do terase prizemlja gdje su smještena dva kružna mramorna postamenta sa skulpturama grčkih božica Pandore i Lede.
Treća skulptura, božice Hebe, nalazi se pred ulazom u zgradu, povrh obodnog zida (Aristid Fontana, kraj 19. stoljeća).
Ovaj objekt je izvrstan primjer rezidencijalnih zagrebačkih vila bogatih vlasnika između dva rata.
