LADO na Mažurancu donosi najbolje od hrvatske i svjetske tradicijske umjetnosti

Drugo izdanje festivala LADO na Mažurancu održat će se u petak i subotu, 9. i 10. rujna 2022. Festival će bogatim dvodnevnim programom donijeti najbolje od hrvatske i svjetske tradicijske umjetnosti, skriven u drveću parka Braće Mažuranić, popularne i svima znane lokacije gdje se nalazi zgrada ansambla, u kojoj LADO svakodnevno radi i djeluje još od samog utemeljena 1949. godine. 

LADO na Mažurancu i ove godine njeguje suradnju s Etnografskim muzejom, Akademijom dramske umjetnosti i Muzičkom akademijom u Zagrebu, a festival je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Cilj događanja, osim upoznavanja publike s različitim vrstama tradicijske umjetnosti, revitalizacija je parka Mažuranac kulturnom ponudom jedinog profesionalnog folklornog ansambla u Hrvatskoj. Festival označava početak jeseni i oproštaj s ljetom u Zagrebu, uvodi nas u niz kulturnih događanja naredne sezone, a sastoji se od koncerata, radionica, izložbi, predstave i brojnih drugih aktivnosti. Programsku okosnicu festivala čine dva premijerna koncerta Ansambla LADO, a slijede ih koncerti Zrinke Posavec i benda Veja. Internacionalni glazbeni program bit će u znaku tenora sa Sardinije, Tenore Su Remediu Orosei i izraelskog Yamma Ensemble. Raznolikost tradicijske ekspresije na pozornicu Mažuranca donijet će nastupi Gajdaškog orkestra, samostalni koncert Orkestra Ansambla LADO te koncert Komornog orkestra zagrebačke Muzičke akademije. Nastupit će i učenici Odjela za narodne plesove Škole za klasični balet, a studenti Akademije dramske umjetnosti izvest će predstavu “Životinje”. Etnografski muzej donosi stručno vodstvo kroz izložbu “Kapa dolje” Priča o (ne) pokrivanju glave, a mlađe uzraste razveselit će radionica „Ornament na tekstilu“. Festival, nadalje, donosi plesnu i radionicu rukotvorina, kondicijski trening LADO Hop to the Top i posjet fundusu narodnih nošnji, sve u prostorijama Ansambla LADO. Za cijelo vrijeme trajanja festivala, posjetitelji će moći pogledati video-projekcije nastale na temelju predstave “Kolo 2.0”, umjetničke organizacije de facto i Ansambla LADO te izložbu “Ladarice – čudesnih glasova vladarice!” Festival je nekomercijalnog karaktera, a ulaz na sva događanja je besplatan. U slučaju lošeg vremena, događanja i koncerti čije je događanje predviđeno u parku, sele se u dvoranu Ansambla LADO. Sve informacije o festivalu, prijave na radionice i potrebne kontakte doznajte na našoj službenoj web stranici i društvenim mrežama. 

Iza Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO stoji sedam desetljeća neprekinutog rada na istraživanju, obradi i predstavljanju najljepših primjera bogate plesne i pjevne tradicije u zemlji, inozemstvu i možemo reći kako smo u  Hrvatskoj jedinstvena ustanova u kulturi. LADO na Mažurancu projekt je koji tu jedinstvenost dokazuje i ove godine.

Tekst: Press

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...