back to top

Gornjogradska palača Erdody-Drašković u kojoj se nalazi Državni arhiv

Na spoju Opatičke i Demetrove na Gornjem gradu smjestila se palača Erdody-Drašković. Riječ je o poluugrađenoj četverokrilnoj palači s unutrašnjim dvorištem, sjevernim dvokatnim krilom koje zatvara potez reprezentativnih kuća na zapadnom gradskom bedemu, a jednokatnim istočnim i južnim krilom spoj Demetrove i Opatičke ulice.

Kasnobarokni dvokatni dio palače sagrađen je krajem 18. stoljeća za grofa Aleksandra Erdödya, a jednokatna krila 30.-tih godina 19. stoljeća za Franju Draškovića.

Klasicističko pročelje dvokatnog dijela palače nastalo je nakon rušenja sjevernih gradskih vrata 1838. godine, a od 1947. godine u palači je smješten današnji Državni arhiv u Zagrebu.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Trgovi i ulice koji su mijenjali najviše imena u svojoj povijesti

Puno je zagrebačkih lokacija koje, na našu sreću, nikada...

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Pročitajte i ovo:

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji je među građanima Zagreba poznat i kao Jelačićev trg ili Jelačić plac, a stariji nazivi...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...