Kapucinski samostan i crkva na zapadnom rubu Gradeca: Izgradnja, požar i rušenje

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Uz brojne radove na tadašnjem Gradecu, i u vrijeme početka gradnje Crkve sv. Katarine, kapucini polažu temelj svog samostana i samostanske Crkve sv. Marije, smještenih na samom zapadnom rubu Gradeca, danas Gornjeg grada. Samostan je završen oko 1644 godine., a crkva smještena na mjestu nekadašnje srednjovjekovne Marijine kapele, završena oko 1650. godine. Nekadašnju Marijinu kapelu su koristili i kapucini od kad su 1618. godine došli u Zagreb, no onda kreću u izgradnju svog samostana i crkve.

U izgradnji samostana i crkve pomogao im je i Hrvatski sabor, a priloge su davali i građani te plemstvo. Zanimljivo je da je Grgur Tepečić, tadašnji vođa oporbe u borbi za gradsku upravu, kapucinima oporučno ostavio 80 rajnskih forinta i jedan cent ulja, a danas po njemu obližnje stepenice, koje spajaju Gornji grad i Mesničku ulicu, nose ime.

Na samom početku 18. stoljeća – točnije 1706. godine – oboje crkva i samostan stradavaju od požara, pa su tako vjernici financijski potpomagali kapucine dajući im priloge za popravak.

Crkva se gradila u gotičkom stilu, a srušena je kao i samostan na početku 19. stoljeća. Prilikom rušenja zgrada koje su se nakon samostana i crkve nalazile na tom mjestu, u zidu je pronađen kameni prozor koj je jedini sačuvani građevni ostatak te crkve.

Na prostoru istočno od samostana, 1639. godine remetski pavlini su sagradili svoju kuću gdje je stajala do buduće kuće obitelji Hellenbach. Danas se taj prostor naziva Parkom Bele IV, ili pak Vranicanijeva poljana – po ulici sa sjeverne strane parka.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

U Park šumi Tuškanac polako se pojavljuju prvi znakovi proljeća

Iako se već danima budimo u debelim minusima, tračke nade u skori dolazak proljeća pronašli smo na jednom malom dijelu livade Park šume Tuškanac...

Koje je ime nekada nosila Nova Ves?

S južne i sjeverne strane srednjovjekovne kaptolske granice nalazila su se naselja: južno od Kaptola nalazila se Vlaška Ves sa svojim novim i starim...

Kadrovi snijegom prekrivenog parka Maksimir za vrijeme zalaska sunca

Nakon dnevne šetnje snježnim maksimirskim stazama, odlučili smo prošetati i nakon zalaska sunca. Kratki potez od glavnog ulaza do Vidikovca bio je dovoljan da...