Stogodišnji hrvatsko-turski rat započeo je Krbavskom bitkom 1493. godine, a završio je točno sto godina kasnije kod Siska. Turci su pod Sisak došli 15. lipnja 1593. godine, nakon čega je krenula mobilizacija vojske koja bi trebala obraniti Zagreb i Sisak. Nakon pobjede kod Siska, kršćanska vojska se počinje pripremati za osvajanje Petrinje, zbog čega se u srpnju 1593. godine u Zagrebu održava savjetovanje vojnih zapovjednika, te se donosi odluka da se krene na Petrinju. Petrinja je bila izuzetno bitna za tursku vojsku, zbog čega se smatralo da bi poraz Turaka kod Petrinje značio konačni kraj turskim osvajanjima ovih prostora.
Sljedeće godine, 1594., Turci se polako povlače sa sisačkog područja, a još godinu kasnije gube i Petrinju. Nakon bitke kod Petrinje, 22. rujna 1595. godine, Turci zauvijek prestaju biti prijetnja Zagrebu.
No, za vrijeme najvećeg pritiska turske vojske, slobodni hrvatski teritorij bio je sveden na najmanji opseg, a granice hrvatskog teritorija su se polako pomicale prema zapadu.
Tadašnja raspodjela hrvatskog teritorija bila je kaotična, pa je tako hrvatski teritorij imao čak tri gospodara – Veneciju, Turke i Habsburgovce, koji su vladali tzv. “ostacima ostataka”.
Zahvaljujući turskim osvajanjima, putevi prema moru su bili presječeni, pa je tako, s druge strane, rasla važnost gradova u Slavoniji – prvenstveno Zagrebu i Varaždinu. Zagreb i Varaždin su se nalazili na bitnim trgovačkim putevima koji su spajali zapad s ovim prostorima. Pomicanjem Turaka prema zapadu/sjeveru, tako se i politički život okreće u te predjele zemlje pa tako gradovi, smješteni u tom dijelu države, postaju jako središte života.
Zagreb je bio mjesto gdje su se održavali Sabori, ali i gdje je stolovao hrvatski ban – neposredni zamjenik kralja u novoj habsburškog državi i najviša politička vlast u Hrvatskoj i Slavoniji. Sabori su donosili važne političke odluke koje su bile od velike važnosti pogotovo uzimajući u obzir Turke koji su bili na kućnom pragu Zagreba.
Zanimljivo je da je na takvom jednom Saboru, održanom 7. ožujka 1557. godine, Zagreb prvi put nazvan glavnim gradom Hrvatske i Slavonije.