Otvorenje izložbe “Teslin svjetski sistem” u Tehničkom muzeju N. Tesla

U srijedu, 11. srpnja 2018. godine, u 19.30 sati, u Tehničkom muzeju Nikola Tesla otvara se izložba “Teslin svjetski sistem”, koja će ostati otvorena do 30. listopada 2018. godine.

“Za mene je očigledno da bežični prijenos energije, ukoliko ikada bude postignut, nije izum; to je umjetnost. Bellov telefon, Edisonov fonograf ili moj indukcioni motor su izumi, ali bežični prijenos energije je umjetnost koja zahtijeva kombinaciju velikog broja izuma”. Nikola Tesla

Tehnički muzej Nikola Tesla 11. srpnja, u povodu 162. obljetnice Teslina rođenja, otvorit će izložbu “Teslin Svjetski sistem” autorice Zorice Civrić Flores posvećenu dostignućima Nikole Tesle na polju bežičnog prijenosa energije.

Riječ je o gostujućoj izložbi Muzeja nauke i tehnike iz Beograda, Srbija, a ceremonija otvorenja izložbe događa se u prigodi manifestacije “Tesla & Friends”.

Nikola Tesla je u razdoblju od 1901. do 1906. godine u laboratoriju na Long Islandu razvijao sustav utemeljen na svojim izumima, kojeg je nazvao „Svjetski sistem bežičnog prijenosa“. Tehničke mogućnosti ovog sustava na početku 20. stoljeća postojale su samo kao znanstvena vizija. Svoj je sustav Tesla zasnovao na korištenju stojnih valova Zemlje. Danas se on temelji na žičnom i na bežičnom prijenosu energije kroz provodljivu atmosferu. Tek krajem 20. stoljeća Teslina vizija postala je stvarnost razvojem informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.

Godine 1904., u nastojanju da objasni mogućnosti „Svjetskog sistema“ u novinama je izašla brošura koja je odmah prozvana „Upečatljivi Teslin manifest“ („A striking Tesla Manifesto“) u kojoj Nikola Tesla u dvanaest točaka objašnjava mogućnosti novog sustava. Tih dvanaest točaka svojom aktualnošću te snagom vizije zapanjuju i danas.

Izložba kronološki prati Tesline eksperimente, eksperimente ostalih znanstvenika koji su prethodili Teslinim otkrićima ili su ga potaknuli na njih, u nastojanju da objasni Teslin doprinos na polju bežičnog prijenosa.

Također, ona uspoređuje što je sve Tesla predvidio da bi se bežičnim prijenosom moglo učiniti, za što ga koristiti i kako ga ostvariti te, s druge strane, tehnologiju kojom su se Tesline vizije danas ostvarile te otkrića koja su dovela do današnjeg načina bežičnog prijenosa, od radio-detektora preko integriranih krugova do mikroprocesora.

Posjetitelji će moći vidjeti modele uređaja koje je Tesla koristio u prvim godinama rada, kao i eksponate koji ilustriraju razvoj informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.

Radno vrijeme izložbe: utorak – petak: 9 – 17 sati, subota – nedjelja: 9 – 13 sati, ponedjeljkom i praznicima zatvoreno.

Druge objave

Lice Grada postaje hrvatski portal: nakon 10 godina Zagreba stižu priče iz cijele Hrvatske

Priča Lice Grada nastala je sada već davne 2013....

Kako je legenda o kralju Beli IV. i koprivama izgradila identitet grada Koprivnice

Smještena u sjeverozapadnom kutu Hrvatske, Koprivnica je grad bogate...

Kako je Rovinj od otoka postao poluotok: povijesni preokret koji je definirao identitet grada

Smješten na zapadu istarskog poluotoka, Rovinj je danas među...

Podzemni tuneli ispod Bjelovara iz 18. stoljeća: legenda i povijesna istina vojnog grada

Bjelovar, grad u središnjoj Hrvatskoj, prepoznat je po bogatoj...

Kako je Trogir postao filmski dvojnik Venecije i Qartha: povijesni grad u ulozi pozornice

Trogir, smješten na malom otočiću između kopna i otoka...

Pročitajte i ovo:

Što povezuje tiskara Dragutina Albrechta i Radićevu ulicu?

Dragutin Albrecht rođen je 23. srpnja 1824. godine, a bio je hrvatski litograf i tiskar, te osnivač prvog hrvatskog litografskog zavoda. Svoje je djelovanje...

Palača Jelačić u gornjogradskoj ulici koja nosi ime po Đuri Basaričeku

U Ulici Đure Basarička, na broju 29, nalazi se jednokatna i jednokrilna palača sagrađena 1784. godine za zagrebačkog ljekarnika Kristofora Baptistu, a kasnije prelazi...

Požari na nekadašnjem Gradecu koji su u više navrata činili štetu na Crkvi sv. Marka

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na...