Kako je počela gradnja Muzeja grada Zagreba

U Zagrebu, ali i Hrvatskoj, 16. stoljeće obilježeno je Stogodišnjim hrvatsko-turskim ratom, a sam kraj stoljeća završio je tako da je s 15. na 16. rujna 1590. godine, tri godine prije konačnog završetka Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata, Zagreb pogodio teški potres koji je srušio čak i Medvedgrad, a neki su to shvatili kao poruku da stoljeće završi rušenjem starog i najavom izgradnje novog doba.

Nekoliko je ckrvenih redova imalo veliki utjecaj na gradnju na Gradecu u poslijeratnom 17. stoljeću, a jedan od tih redova bile su i opatice klarise. Opatice klarise su svoj samostan gradile na samoj sjevernoj strani nekadašnjeg Gradeca, u blizini Popovog tornja, a djelomično se nalazio i na istočnom gradskom zidu.

Gradnja samostana je započela 1647. godine, a već tri godine kasnije dio zgrade bio je useljiv.

S južne strane samostana kasnije se izgradila i Crkva sv. Trojstva (u drugoj polovici 17. stoljeća), a bila je okrenuta u smjeru sjever-jug. Kao i u slučaju ostalih crkvenih redova koji su gradili na tadašnjem Gradecu, i izgradnja ovog samostana je djelomično bila financiranja od strane plemstva i građana. Svoj je doprinos dao i Hrvatski sabor tako što je donio odluku da su podložnici morali besplatno dovoziti građu i pomagati pri samoj gradnji crkve i samostana.

Naravno, kao i brojne građevine tadašnjeg Gradeca, samostan i crkva opatica klarisa su također stradavali u požarima, posebno 1674. godine kada su opatice čak morale preseliti se u župni dvor na Novoj vesi. Slično se ponavlja i 1706. godine kada je požar toliko oštetio samostan da se u njemu nekoliko godina nije moglo boraviti.

Velike promjene samostan je doživio krajem 18. i na početku 19. stoljeća kada je samostan trebalo preurediti u svjetovne svrhe, a danas se na tom mjestu nalazi Muzej grada Zagreba.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Predstavljamo vam novi blog imena “Why Zagreb?”

Dragi naši redoviti i neredoviti čitatelji, koristimo ovu priliku kako bi vas pozvali da provjerite blog koji je 01. srpnja ugledao svjetlo dana, a...

Zbog velikog broja muzeja, Zagreb je dobio nadimak “Grad muzeja”

Zbog broja muzeja po glavi stanovnika, glavni hrvatski grad ima titulu Grad muzeja. Osim povijesnih muzeja, za pohvalu je i broj muzeja koji privlači...

Sastav stanovništva srednjovjekovnog Zagreba: Od obrtnika i liječnika do skitnica

Socijalni sastav stanovništva srednjovjekovnog Zagreba je bio šaren – bilo je obrtnika, trgovaca, poljoprivrednika, ali i pripadnika drugih zanimanja – liječnika, javnih bilježnika, slikara,...