Lenucijeva potkova su pluća užeg centra grada Zagreba koja razbijaju monotoniju gradskog sivila, a čine ga park Zrinjevac, Strossmayerov trg, Trg kralja Tomislava, Trg Republike Hrvatske, Mažuranićev trg, Marulićev trg, Botanički vrt i Trg dr. Ante Starčevića.
U nastavku ćemo istražiti palače koje se nalaze na istočnom dijelu ove zelene potkove.
Kuća Eugena V. i Ide Feller na istočnoj strani Trga kralja Tomislava
U nizu kuća na istočnoj strani Trga kralja Tomislava, nalazi se i ugrađena stambena dvokatnica Eugena Viktora i Ide Feller, po kojima je dobila ime kuća Feller.
Kuća je izgrađena 1903.-04. godine, a podigli su je arhitekti Leon Honigsberg i Julio Deutsch. Autor osnove je civilni tehnik Vinko De Luca.
Kuća Feller je građena luksuznom izvedbom, nosiva je struktura masivna, a stubište u interijeru je masivno, upeto i oslonjeno na tetivama od čeličnih traverzi.
Krov je višesteršni sa složenom konstrukcijom tipa visulje.
Pročelje je bogato urešeno i zvedeno u kvalitetnoj kamenoj žbuci, a fasadna stolarija i bravarija su u cijelosti izvorni.
Kuća na Trgu kralja Tomislava koja je izgrađena za slikara Vlahu Bukovca
Jedno od prekrasnih zdanja koje okružuju Trg kralja Tomislava je i kuća Bukovac koja se nalazi na kućnom broju 18.
Ugrađena stambena dvokatnica sa slikarskim atelierom u dvorišnom aneksu sagrađena je 1897. godine za poznatog slikara Vlahu Bukovca.
Za projekt su zaslužni arhitekti Honigsberg i Deutsch.
Kao jedno od kvalitetnijih arhitektonskih ostvarenja s kraja 19. stoljeća u Zagrebu, posebno je zanimljiva zbog cjelovito očuvanog atelijera sa zastakljenim krovom i nadsvjetlom, drvenom galerijom i detaljima prostora u maurskom stilu.
“Genij umjetnost” na atici djelo je kipara Rudolfa Valdeca.
Kuća Rado sagrađena 1897-98. godine na Trgu Josipa Jurja Strossmayera
Ugaona najamna stambena trokatnica, na Strossmayerovom trgu broj, sagrađena je 1897-98. godine po projektu Ignjata Fischera, a zgradu je podignuo Dr. Eugen Rado.
Po preglednosti tlocrtnog rješenja i čistoći volumetrijske kompozicije, jednostavnoga građevnog korpusa te slobodno primijenjenom ornamentikom, oslobođenom od kompozicijske strukture pročelja, ova je zgrada prvi naš formalni proboj iz neostilske oblikovne tradicije i time kapitalna razdjelnica historicističke i moderne arhitekture.
Zgrada Matice hrvatske smještena na Trgu Josipa Jurja Strossmayera
Zgrada Matice hrvatske, smještena na Trgu Josipa Jurja Strossmayera 4, sagrađena je 1886-87. godine prema projektu Ferde Kondrata.
Krilo u Ulici Matice hrvatske, u širini je dvije prozorske osi, s dućanima u prizemlju i dvorišnim aneksom, a prigrađeno je 1921.-22. godine prema projektu Stjepana Uršića.
Prostorna struktura neorenesansne palače, s dva dvokraka stubišta, sačuvana je u potpunosti, jednako kao i vanjština iste.
Potkrovlje je adaptirano 1956. godine, a cijela palača ima kulturno-povijesnu, arhitektonsku i urbanističku vrijednost.
Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na Zrinjevcu
Između parka Zrinjevac i Trga Josipa Jurja Strossmayera smjestila se palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – skraćeno HAZU.
Palača HAZU je slobodnostojeća dvokatna palača sagrađena 1877.-1880. godine prema projektu bečkog arhitekta Friedricha von Schmidta za Južnoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti s galerijom i arheološki odjel Zemaljskog narodnog muzeja.
Neorenesansna pročelja u goloj opeci s kamenim detaljima raščlanjena su u središnjoj zoni plitkim rizalitima.
Palača Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti smatra se izrazitim kulturno-povijesnim značajem te graditeljsko-tipološke, arhitektonske i urbanističke vrijednosti.
Palača kod parka Zrinjevac izgrađena za investitora Bogdana Medakovića
Na zapadnoj strani parka Zrinjevac, nalazi se palača Medaković, točnije, na adresi Trg Nikole Zrinskog 15.
Palaču Medaković, inače ugrađenu dvokatnicu, izgradio je 1885. godine zagrebački graditelj Janko Jambrišak. Palača je izgrađena za investitora dr. Bogdana Medakovića.
Prizemlje kuće adaptirano je 1936. godine za kavanu, a prema projektu ovlaštenog graditelja D. Švaba.
Kuća izgrađena za Stjepana Antolkovića s cvjetnim motivima na pročelju
Na istočnom dijelu parka Zrinjevac, kod Đorđićeve ulice, nalazi se dvokatna stambena uglovnica izgrađena 1902.-03. godine prema projektu Janka Holjca za dr. Stjepana Antolkovića, prema komu je i dobila ime.
Sam ugao kuće, kao i pročelje prema trgu, raščlanjeni su plitkim rizalitima naglašenim atikom iznad konzolnog završnog vijenca.
Prozori kuće Antolković su s profiliranim nadstrešnicama u prvome katu, a detaljirani su u tradiciji historizma, te su u kontrastu s vrlo bogatom secesijskom cvjetnom dekoracijom.
Spomenuta cvjetna dekoracija, poput bršljana prekriva zidove.
Palača Buratti na Zrinjevcu dom je Vrhovnog suda Republike Hrvatske
Park Zrinjevac je okružen prekrasnim palačama, a na sjevernom dijelu parka se nalazi možda i najdominantnija. Riječ je o palači Buratti u kojoj se danas nalazi Vrhovni sud Republike Hrvatske.
Palača Buratti je trokatna stambeno najamna palača tlocrtnog oblika “U”, koja je sagrađena 1876.-77. godine prema projektu tvrtke Grahor i Klein, a za dr. Ivana Burattija.
Ova građevina je najveća magnatska palača podignuta u Zagrebu druge polovice 19. stoljeća.
Zadnja adaptacija izvršena je 1998. godine, a cijela palača je od izrazitog kulturno-pvoijesnog značaja te graditeljsko-tipološke, arhitektonske i urbanističke vrijednosti.
Palača Vranyczany-Dobrinović u koju se smjestio Arheološki muzej
Palača Vranyczany-Dobrinović na Zrinjevcu, u kojoj se nalazi Arheološki muzej, ugrađena je stambena dvokatnica s mezaninom sagrađena za karlovačkog industrijalca baruna Dragana Vranyczany-Dobrinovića 1878.-1879. godine.
Zgrada je sagrađena prema projektu zagrebačkog graditelja Ferdinanda Kondrata.
Neorenesansno glavno pročelje riješeno je monumentalno s detaljima inspiriranim talijanskom arhitekturom 16. stoljeća i u bogatoj obradi, izuzetoj za Zagreb druge polovice 19. stoljeća.
Palača na Zrinjevcu koja je izgrađena za baruna Ljudevita Ožegovića
Na zapadnom dijelu Zrinjevca, kod Berislavićeve ulice, nalazi se palača Ožegović koja je izgrađena 1874.-75. godine prema projektu Ivana Plochbergera.
Palača je izgrađena za baruna Ljudevita Ožegovića, po komu je dobila i ime.
Trokatna stambena najamna uglovnica u prizemlju je imala kavanu “Zagreb”, koja je adaptirana 1895., a zatvorena 1954. godine.
Palača Ožegović, kao prva neorenesansna trokatnica, monumentalnih dimenzija, unijela je novo mjerilo na ovaj trg, a odlikuje se kulturno-povijesnom, graditeljsko-tipološkom, arhitektonskom i urbanističkom vrijednošću.
