Građevine arhitekta Franje Kleina koji je obilježio razdoblje ranog historicizma

Franjo Klein je bio hrvatski graditelj i projektant, a uz Janka Nikolu Grahora osnivač je gradskog poduzeća Grahor&Klein. Rođen je u Beču 17. listopada 1828. godine gdje je upisao studij arhitekture na bečkoj Akademiji 1847. godine, ali ga nije završio. U Zagreb je došao 1851. godine te se zapošljava kod vojnog graditeljskog ravnateljstva. Samostalni rad započinje 1861. godine kada je primljen u gradski ceh grada Zagreba.

Franjo Klein obilježio je razdoblje ranog historicizma u Hrvatskoj. On je u zagrebačku arhitekturu uveo stil romantičnog historicizma i ostao njegov najznačajniji predstavnik. U svojim je projektima nastojao prevladati provincijski zaostatak naše arhitekture u odnosu na srednjoeuropsku – i to mu je uspjelo. Pažljivo je pratio promjene koje su se sredinom stoljeća događale u bečkoj arhitekturi te ih prilagođavao našem prostoru i željama naručitelja. Vodeći je arhitekt u Zagrebu šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, sve do dolaska Kune Waidmanna i Hermanna Bolléa krajem 1870-ih godina.

U Gundulićevoj ulici, na broju 29, nalazi se kuća u kojoj je Franjo Klein boravio.

Kuću je prema vlastitom projektu izgradio 1872.-74. godine, a pripada prvom sloju donjogradske urbanizacije, s jednostavnom stambenom tipologijom, karakterističnom za epohu, te s reprezentativnim ranohistoricističkim neostilskim obilkovanjem pročelja. Kuća pripada zaštićenim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda, osnovanog 1827. godine, sastoji se od starijeg jednokatnog južnog dijela sagrađenog 1876. godine prema projektu Grahora i Kleina i novijeg dvokatnog sjevernog dijela prigrađenog 1895. godine prema projektu Martina Pilara.

Franjo Klein je također radio i na projektu Katedrale Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Ugrađena stambeno-poslovna dvokatnica s mezaninom i trgovačkim prizemljem izgrađena je 1867. godine prema projektu hrvatskog graditelja i projektanta, Franje Kleina, a danas ju znamo kao kuća Izraela Rosenfelda.

Palača Prve hrvatske štedionice na uglu Trga bana Josipa Jelačića i Praške ulice, sagrađena 1870.

U Ilici, na broju 11, smjestila se Kuća Priester – ugrađena stambeno poslovna dvokatnica s lokalima u prizemlju, tlocrtnog L oblika. Kuća Priester je sagrađena 1878.-1879. godine za investitora Emanuela Priestera prema projektu Franje Kleina.

Druge objave

Ludbreg na križanju Drave i Bednje: dvorac Batthyány, relikvija Krvi Kristove i legenda o središtu svijeta

Ludbreg je grad u Varaždinskoj županiji koji se sastoji...

Grad Pag: stara jezgra poznata po soli i paškoj čipki

Grad Pag, položen na istoimenom otoku u sjevernom dijelu...

Završje: pregled mjesta, povijesti i lokalnih posebnosti

Završje, položeno u sjeverozapadnom dijelu Istre, jedno je od...

Buje na Bujskom brdu: od Parenzanske stanice i Vinograda do granice s Italijom

Buje su grad u zapadnoj Hrvatskoj u Istarskoj županiji;...

Pročitajte i ovo:

Osnivanjem zbora prebendara jača svećenički stalež na srednjovjekovnom Kaptolu

Početkom 14. stoljeća na Kaptolu su se naselili cisterciti koji su bili i vlasnici jednog dijela Opatovine. Taj se prostor zvao vicus monasterii, ili...

Koja su bila pravila trgovanja na Gradecu?

Osim na dnevnom trgu, te tjednim i godišnjim sajmovima (npr. Markov sajam, Margaretin sajam), na Gradecu se trgovalo i u dućanima, što je zapravo...

Predstava “Malena i Klepetan – ljubav na prvi klepet” u Žar Ptici

Ljubavna priča naših dviju roda koja već nekoliko godina izaziva veliki interes javnosti u Hrvatskoj i svijetu, pravi je povod i za širu edukativnu...