Građevine arhitekta Franje Kleina koji je obilježio razdoblje ranog historicizma

Franjo Klein je bio hrvatski graditelj i projektant, a uz Janka Nikolu Grahora osnivač je gradskog poduzeća Grahor&Klein. Rođen je u Beču 17. listopada 1828. godine gdje je upisao studij arhitekture na bečkoj Akademiji 1847. godine, ali ga nije završio. U Zagreb je došao 1851. godine te se zapošljava kod vojnog graditeljskog ravnateljstva. Samostalni rad započinje 1861. godine kada je primljen u gradski ceh grada Zagreba.

Franjo Klein obilježio je razdoblje ranog historicizma u Hrvatskoj. On je u zagrebačku arhitekturu uveo stil romantičnog historicizma i ostao njegov najznačajniji predstavnik. U svojim je projektima nastojao prevladati provincijski zaostatak naše arhitekture u odnosu na srednjoeuropsku – i to mu je uspjelo. Pažljivo je pratio promjene koje su se sredinom stoljeća događale u bečkoj arhitekturi te ih prilagođavao našem prostoru i željama naručitelja. Vodeći je arhitekt u Zagrebu šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, sve do dolaska Kune Waidmanna i Hermanna Bolléa krajem 1870-ih godina.

U Gundulićevoj ulici, na broju 29, nalazi se kuća u kojoj je Franjo Klein boravio.

Kuću je prema vlastitom projektu izgradio 1872.-74. godine, a pripada prvom sloju donjogradske urbanizacije, s jednostavnom stambenom tipologijom, karakterističnom za epohu, te s reprezentativnim ranohistoricističkim neostilskim obilkovanjem pročelja. Kuća pripada zaštićenim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda, osnovanog 1827. godine, sastoji se od starijeg jednokatnog južnog dijela sagrađenog 1876. godine prema projektu Grahora i Kleina i novijeg dvokatnog sjevernog dijela prigrađenog 1895. godine prema projektu Martina Pilara.

Franjo Klein je također radio i na projektu Katedrale Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Ugrađena stambeno-poslovna dvokatnica s mezaninom i trgovačkim prizemljem izgrađena je 1867. godine prema projektu hrvatskog graditelja i projektanta, Franje Kleina, a danas ju znamo kao kuća Izraela Rosenfelda.

Palača Prve hrvatske štedionice na uglu Trga bana Josipa Jelačića i Praške ulice, sagrađena 1870.

U Ilici, na broju 11, smjestila se Kuća Priester – ugrađena stambeno poslovna dvokatnica s lokalima u prizemlju, tlocrtnog L oblika. Kuća Priester je sagrađena 1878.-1879. godine za investitora Emanuela Priestera prema projektu Franje Kleina.

Druge objave

Tvrđava Topana iznad Modrog jezera: crkva Gospe od Anđela iz 10. stoljeća i platforma za topove

Tvrđava Topana smještena je na klisuri nad Modrim jezerom...

Tounjski most na Tounjčici: jedini dvokatni kameni most u Hrvatskoj uz Josipovu cestu prema Senju

Tounj je naselje u Karlovačkoj županiji kroz koje je...

Trogir: grad koji su osnovali Grci u 3. stoljeću pr. Krista i u kojemu je 1271. otvorena prva ljekarna u Europi

Trogir je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji, smješten 25 kilometara...

Stari grad Ozalj iznad Kupe: pomični most, Frankopani i Zrinski te Zavičajni muzej

Stari grad Ozalj, odnosno dvorac Ozalj, nalazi se u...

Pročitajte i ovo:

Stambeno-trgovački blok između Vlaške, Martićeve, Bauerove i Ratkajevog prolaza

Trokatni stambeno-trgovački blok s mezaninom između Vlaške, Martićeve, Bauerove i Ratkajevog prolaza sagrađen je postupno između 1926. i 1930. godine prema projektu Huge Ehrlicha...

Mala crkva kraj Dolca u kojoj su se održavale mise nakon potresa 1880. godine

Crkva svete Marije, prvotno samostanska, a od početka 16. stoljeća župna crkva, izgrađena je na zaravanku koji se terasto spušta prema nekadašnjem kaptolskom podgrađu....

Izložba u Klovićevim dvorima povodom Dana europske baštine 2018.

U sklopu europske godine kulturne baštine: umjetnost dijeljenja, Galerija Klovićevi dvori vas poziva na izložbu "U službi vizualizacije baštine" -  hommage fotografima Nini, Vinku,...