back to top

Građevine arhitekta Franje Kleina koji je obilježio razdoblje ranog historicizma

Franjo Klein je bio hrvatski graditelj i projektant, a uz Janka Nikolu Grahora osnivač je gradskog poduzeća Grahor&Klein. Rođen je u Beču 17. listopada 1828. godine gdje je upisao studij arhitekture na bečkoj Akademiji 1847. godine, ali ga nije završio. U Zagreb je došao 1851. godine te se zapošljava kod vojnog graditeljskog ravnateljstva. Samostalni rad započinje 1861. godine kada je primljen u gradski ceh grada Zagreba.

Franjo Klein obilježio je razdoblje ranog historicizma u Hrvatskoj. On je u zagrebačku arhitekturu uveo stil romantičnog historicizma i ostao njegov najznačajniji predstavnik. U svojim je projektima nastojao prevladati provincijski zaostatak naše arhitekture u odnosu na srednjoeuropsku – i to mu je uspjelo. Pažljivo je pratio promjene koje su se sredinom stoljeća događale u bečkoj arhitekturi te ih prilagođavao našem prostoru i željama naručitelja. Vodeći je arhitekt u Zagrebu šezdesetih i sedamdesetih godina 19. stoljeća, sve do dolaska Kune Waidmanna i Hermanna Bolléa krajem 1870-ih godina.

U Gundulićevoj ulici, na broju 29, nalazi se kuća u kojoj je Franjo Klein boravio.

Kuću je prema vlastitom projektu izgradio 1872.-74. godine, a pripada prvom sloju donjogradske urbanizacije, s jednostavnom stambenom tipologijom, karakterističnom za epohu, te s reprezentativnim ranohistoricističkim neostilskim obilkovanjem pročelja. Kuća pripada zaštićenim kulturnim dobrima grada Zagreba.

Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda, osnovanog 1827. godine, sastoji se od starijeg jednokatnog južnog dijela sagrađenog 1876. godine prema projektu Grahora i Kleina i novijeg dvokatnog sjevernog dijela prigrađenog 1895. godine prema projektu Martina Pilara.

Franjo Klein je također radio i na projektu Katedrale Preobraženja Gospodnjeg na Cvjetnom trgu u Zagrebu.

Ugrađena stambeno-poslovna dvokatnica s mezaninom i trgovačkim prizemljem izgrađena je 1867. godine prema projektu hrvatskog graditelja i projektanta, Franje Kleina, a danas ju znamo kao kuća Izraela Rosenfelda.

Palača Prve hrvatske štedionice na uglu Trga bana Josipa Jelačića i Praške ulice, sagrađena 1870.

U Ilici, na broju 11, smjestila se Kuća Priester – ugrađena stambeno poslovna dvokatnica s lokalima u prizemlju, tlocrtnog L oblika. Kuća Priester je sagrađena 1878.-1879. godine za investitora Emanuela Priestera prema projektu Franje Kleina.

Izvor autorskih fotografija: fotografijezagreba.hr

Druge objave

Povijest središnjeg zagrebačkog trga i njegova uloga u povijesti grada

Trg bana Josipa Jelačića je središnji zagrebački trg koji...

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih...

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje...

Ni srednjovjekovni Gradec nije bio oslobođen gospodarskog kriminala: Kako se kažnjavao?

Zlatnom bulom, 1242. godine, Zagreb je dobio brojne povlastice,...

Pročitajte i ovo:

Ideja o širenju Vlaške ulice: Velika važnost ulice koja je povezivala Zagreb s istokom

17. stoljeće u Zagrebu je ponajviše obilježeno izgradnjom novih objekata i obnovom starih koje je nagrizao zub vremena ili su pak oštećeni u 16....

Početak formiranja Gornjeg grada kakvog ga danas poznamo – Gradec nakon Zlatne bule

Nakon provale i pustošenja Tatara 1242. godine, grad se podiže od nule, a središte naseljavanja postaje brdo Gradec. Prije 1242. godine, cijeli prostor tadašnjeg...

Vrijeme kada se polako razvija život na području današnjeg centra grada Zagreba

U vrijeme dok su potoci dominirali Zagrebačkim poljem, koje je bilo rasprostranjeno podno utvrđenog grada Gradeca, uz potok Medveščak nije bilo naselja, već se...